Moguća plovidba, ali...

Hormuški moreuz ipak otvoren, ali nešto se čudno događa: Pogledajte putanje tankera

Hronika02.03.26, 17:18h

Hormuški moreuz ipak otvoren, ali nešto se čudno događa: Pogledajte putanje tankera
Zbog eskalacije, nekoliko vlasnika tankera, naftnih kompanija i trgovačkih kuća obustavilo je tranzit nafte, goriva i ukapljenog plina kroz moreuz, koji je dijelom u iranskim teritorijalnim vodama

 

 

Iran trenutno ne planira zatvarati Hormuški moreuz nakon napada SAD i Izraela, izjavio je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u intervjuu za Al Jazeeru.


„Ne planiramo za sada zatvarati Hormuški moreuz niti poduzimati bilo kakve mjere koje bi ometale plovidbu kroz njega“, kazao je Araghchi.

 

Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno i oko 1,3 miliona barela kondenzata i drugih tekućih ugljikovodika. U subotu su se čule eksplozije i na iranskom otoku Khargu na sjeveru Perzijskog zaljeva, sa terminalima iz kojih se izvozi 90 posto iranske nafte, pri čemu je Kina najveći kupac.


Napetosti na Bliskom istoku eskalirale su nakon američkih i izraelskih napada na Iran. Teheran je odgovorio udarima na Izrael i američke baze u Perzijskom zaljevu, uključujući zemlje poput Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
 

Zbog eskalacije, nekoliko vlasnika tankera, naftnih kompanija i trgovačkih kuća obustavilo je tranzit nafte, goriva i ukapljenog plina kroz moreuz, koji je dijelom u iranskim teritorijalnim vodama. Satelitski podaci pokazuju veliki broj brodova usidrenih u blizini ključnih luka UAE-a, poput Fujairaha.


Pomorske osiguravajuće kuće, uključujući Gard, Skuld, NorthStandard, London P&I Club i American Club, otkazale su pokriće ratnih rizika za brodove u Perzijskom zaljevu. Hormuškim moreuzom dnevno prolazi 20 miliona barela nafte i oko petina isporuka ukapljenog plina, većinom iz Katara, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz 2024. godine.
 

Pored fizičkih prijetnji, Hormuški moreuz suočava se i s masovnim ometanjem GPS signala, što stvara haos u navigaciji tankera. Brodski sistemi pokazuju lažne pozicije, zbog čega se čini kao da tankeri plove po kopnu ili su usidreni u međunarodnim lukama. Brodovi se oslanjaju na GPS i Automatski identifikacijski sustav (AIS), koji su trenutno podložni ometanju i lažiranju koordinata.


Iranske snage koriste domaće ssiteme za elektronsko ratovanje kako bi stvorile nevidljivi štit nad Perzijskim zaljevom. Raspoređeni su sistemi Cobra V8 i Sayyad-4 u blizini Bandar Abbasa. Cobra V8 je mobilna platforma koja ometa radarske i satelitske signale do 250 kilometara, dok Sayyad-4, poznat kao raketni sistemi, koristi radarske komponente za ometanje stranih navigacijskih signala.
 

Cilj je zaslijepiti senzore i sisteme navođenja zasnovane na umjetnoj inteligenciji koje koriste strane snage. Preko 1.100 civilnih tankera sada je uhvaćeno u digitalnoj magli, čineći Hormuški moreuz širok 33 km gotovo neprohodnim za sigurno plovljenje. Kvarovi satelitske navigacije znatno povećavaju rizik od sudara, a posade se oslanjaju na ručne radare i vizuelnu navigaciju, usporavajući globalni transport energije.

 

 

(DEPO PORTAL/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook