Inicijativa Stranke za BiH o vraćanju spomen-obilježja Franzu Ferdinandu i Sofiji Chotek na mjesto atentata kod Latinske ćuprije otvorila je jednu od osjetljivijih javnih rasprava posljednjih mjeseci. Riječ je o temi koja nadilazi urbanističko ili turističko pitanje i zadire u samu srž odnosa Sarajeva prema vlastitoj historiji, simbolima i kulturi sjećanja.
Na pitanje: „Treba li Sarajevo vratiti spomenik Francu Ferdinandu i Sofiji?“, odgovori su sljedeći:
![]()
35,9% smatra da je inicijativa sramotna.
24,6% ocjenjuje je kao lošu.
24,3% smatra da je potez za svaku pohvalu.
15,2% drži da je inicijativa dobra.
Ukupno gledano, 60,5% ispitanika ima negativan stav prema vraćanju spomenika, dok ga 39,5% podržava – pri čemu 24,3% daje snažnu podršku, a 15,2% umjereno pozitivan stav.
Rezultati jasno pokazuju da je javnost podijeljena, ali s izraženom većinom protiv inicijative. Posebno je indikativno da najveći pojedinačni procenat ispitanika – gotovo 36% – inicijativu ocjenjuje kao sramotnu, što ukazuje na snažnu emotivnu i simboličku dimenziju ove teme.
Podsjetimo, 28. juna 1914. godine na tom mjestu izvršen je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju tokom njihove posjete Sarajevu. Atentat Gavrila Principa bio je neposredni povod za izbijanje Prvog svjetskog rata – sukoba koji je radikalno preoblikovao političku kartu Evrope i svijeta.
Spomenik Ferdinandu i Sofiji podignut je u vrijeme Austro-Ugarske, ali je uklonjen 1918. godine nakon raspada Monarhije i formiranja Kraljevine SHS. Više od jednog stoljeća kasnije, pitanje njegovog eventualnog povratka ponovo otvara raspravu o tome kako Sarajevo interpretira vlastitu prošlost.
Ovdje se ne radi samo o turizmu ili urbanom uređenju prostora. Sve je izraženija dilema – da li je ovo pitanje za dnevnu politiku ili za stručnu javnost? Odluke o simbolima u javnom prostoru, posebno onima vezanim za traumatične i historijski prijelomne događaje, zahtijevaju uključivanje historičara, stručnjaka za kulturu sjećanja, muzeologa, urbanista i pravnika, a ne isključivo političkih aktera.
Dodatnu složenost daje i činjenica da dio javnosti austrougarski period i dalje doživljava kao period okupacije Bosne i Hercegovine, a ne kao modernizacijski iskorak. Za jedne je to vrijeme institucionalne izgradnje i evropske administrativne modernizacije, dok je za druge riječ o stranom upravljanju i nametnutoj vlasti. Upravo u toj napetosti leži i simbolička težina eventualnog vraćanja spomenika.
Stoga ova rasprava prevazilazi puko pitanje jednog obilježja na javnoj površini. Ona otvara dublje pitanje – ko i na koji način oblikuje kolektivno pamćenje grada.
Rezultati ankete potvrđuju da se ne radi o jednostavnom političkom potezu, već o osjetljivoj društvenoj temi koja zahtijeva ozbiljnu, stručnu i odgovornu javnu debatu.
(DEPO Portal/ak)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook