Informacija da će kompanija Abraham Group postati glavni uvoznik američkog ukapljenog prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini izazvala je burne reakcije u političkom vrhu države. Dok iz ove kompanije tvrde da su potpisali okvir za dugoročni ugovor o snabdijevanju LNG-om, državni zvaničnici upozoravaju - za to trenutno ne postoji ni pravni, ni infrastrukturni osnov.

Memorandum o razumijevanju, koji je potpisala kompanija iza koje stoji Amir Gross Kabiri, odnosi se na buduću isporuku američkog LNG-a putem projekta Južna interkonekcija. Međutim, Južna interkonekcija još nije izgrađena.

Projekat je i dalje u fazi zakonskih i administrativnih procedura, uključujući donošenje zakona, koji bi regulisao dodjelu koncesije i definisao način upravljanja gasovodom. Prema važećoj uredbi Vlade Federacije, jedini ovlašteni uvoznik gasa u Bosni i Hercegovini je Energoinvest.

„LNG će isporučivati Venture Global Commodities putem Južne gasne interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj gasno-parnoj elektrani (CCGT) kompanije Aluminij Industries. CCGT elektrana osigurat će stabilno snabdijevanje električnom energijom za primarnu topionicu aluminija kompanije Aluminij. Ovaj poduhvat predstavlja najznačajniju isporuku američkog LNG-a Bosni i Hercegovini i regionu“.

- To je jedna potpuno neutemeljena vijest zato što ona niti ima pravnu niti neku drugu logiku. Prije svega radi se o memorandumu o razumijevanju, to nije ugovor, jer je nemoguće potpisivati ugovor za nešto što još uvijek ne postoji. Moj dojam je da je Abraham grupa prevarila naše američke partnere i da ćemo mi američke partnere o tome obavijestiti na adekvatan način. Da potpišete memorandum o razumijevanju o nečem što danas niste u mogućnosti izvršiti, po mom mišljenju čak je i u nekoj sferi prevare i nekog krivičnog djela - poručio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Konaković dodatno tvrdi da bi obećavanje isporuka za projekat koji nema zakonsku, ni infrastrukturnu osnovu moglo predstavljati ozbiljan problem.

S druge strane, pitanje Južne interkonekcije otvorilo je i spor unutar državnih institucija. Simptomatično je da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, na današnjoj sjednici kazala da je Vlada Federacije odustala od nacrta međudržavnog sporazuma koji im je uputila, a koji je podloga za potpisivanje međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom. Kako navodi, Nacrt nije konačan, pa ga Vijeće ministara neće razmatrati, uz opravdanje da nema zakonsku podlogu, odnosno izmijenjen federalni zakon o južnoj interkonekciji.

- Na temelju ovih izmjena Vlada FBiH bi bez odgađanja trebala dostaviti inicijativu za sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom, a kako je to propisano Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Resorni ministar Vedran Lakić kaže da je Vlada FBiH sa svoje strane uradila sve ono što je potrebno da se nastavi  procedura zaključenja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske kada je projekat Južne interkonekcije u pitanju.

- Prije nekoliko godina ovo već razmatrano od Vijeća ministara, ali je u tom trenutku prije nekoliko godina vraćeno na Vladu Federacije jer tada nije bio donesen zakon o Južnoj interkonekciji. S obzirom na to da je Zakon o južnoj interkonekciji donesen, prije nekih godinu dana, iz tog razloga su se i stvorili uslovi za dostavljanje zamolbe prema Vijeću ministara od strane Vlade Federacije da se nastavi sa ovim postupkom - kazao je Lakić, ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

- Mi imamo jedan nacrt sporazuma kojeg je dostavila Vlada Federacije. Ministarstvo vanjske trgovine pripremilo je osnove i dostavilo ih u Generalni sekretarijat Vijeća ministara - naglasio je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD), objavljuje Federalna.ba.

Resorni ministar iz Hrvatske poručuje da su sve prepreke u BiH.

- Stav Hrvatske je da smo mi ishodili sve potrebne dozvole za to. I kada se interne stvari riješe u BiH, mi smo spremni početi graditi. Stav Amerike je da se BiH na taj način odvoji od ruskog plina - navodi Ante Šušnjar, ministar gospodarstva Hrvatske.

Dok traje institucionalna rasprava o zakonskom okviru i nadležnostima, dodatne političke tenzije izazvale su informacije o sastanku otpravnika poslova u Ambasadi SAD Johna Ginkela s liderom HDZ-a Draganom Čovićem u Mostaru, upravo zbog zastoja na projektu Južne interkonekcije.

HDZ, od ranije je poznato, traži da se o izboru koncesionara odlučuje dvotrećinski u Parlamentu FBiH, što znači da bez njihovih glasova odluka ne bi mogla proći.

Projekat koji bi Bosni i Hercegovini omogućio alternativni pravac snabdijevanja gasom, ostaje između ambicioznih najava investitora i složenih političko pravnih procedura.

Video prilog FTV pogledajte ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)