Zatvaranje pojedinih Gazprom benzinskih pumpi u Hercegovini, ograničenja u plaćanju goriva i neizvjesnost oko nastavka poslovanja pokazali su da američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) više nisu samo geopolitička tema, već pitanje koje direktno pogađa radnike i njihove porodice u Bosni i Hercegovini. 

I dok vlasti u oba entiteta uvjeravaju da snabdijevanje gorivom i cijene nisu ugroženi, stotine zaposlenih u firmama povezanim s Gazpromom/NIS Petrolom (NIS Srbija) ostaju u neizvjesnosti - hoće li njihova radna mjesta opstati.

Američke sankcije OFAC je 9. oktobra 2025. godine uveo Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma, svrstavajući ovu kompaniju na SDN listu, kao dio šireg paketa mjera usmjerenih protiv ruskog energetskog sektora. Sankcije podrazumijevaju ograničenja finansijskih transakcija i poslovanja s kompanijama povezanim s Gazpromom, prenosi N1. 

Koliko Gazprom pumpi posluje u BiH i ko su radnici koji su pogođeni?

NIS u Bosni i Hercegovini posluje kroz mrežu Gazprom i NIS Petrol benzinskih pumpi, koje djeluju pod kompanijama NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo. Prema dostupnim podacima, u BiH je više od 40 Gazprom/NIS benzinskih pumpi, na kojima radi nekoliko stotina zaposlenih.

Za te radnike sankcije nisu apstraktna geopolitička mjera - već konkretna egzistencijalna prijetnja.

Prema saopćenju Gazproma u BiH, jedan od prioriteta NIS grupe, nakon uvođenja američkih sankcija matičnoj kompaniji, jeste očuvanje socijalne stabilnosti radnika. Istakli su da se sve obaveze prema radnicima uredno podmiruju te da se plate isplaćuju redovno i u punom iznosu.

Zatvaranje Gazprom pumpi u Hercegovini

No, tri Gazprom benzinske pumpe u Hercegovini (Grudama, Veljacima i Gabeli) je zatvoreno, uključujući i objekte na jugu zemlje, što je izazvalo zabrinutost među radnicima, ali i lokalnim zajednicama koje su ostale bez dijela infrastrukture. Iz ove kompaniej u BiH naveli su kako zatvaranje nije povezano sa sankcijama već da je odluka zasnovana na strateškoj procjeni održivosti poslovanja na tim lokacijama.

Pored zatvaranja, na pumpama koje i dalje rade uvedena su dodatna ograničenja - među njima i plaćanje goriva isključivo gotovinom i Gazpromovim korporativnim karticama, što ipak otežava komplikuje poslovanje. Neke kompanije povukle su svoje proizvode. No, goriva ne nedostaje.

Ministar Lakić: „To je isključivo problem Gazproma“

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručuje da se posljedice sankcija ne smiju preliti na građane Federacije BiH niti ugroziti tržište. Pitali smo ga i da li imaju plan za radnike koji su ostali ili koji bi eventualno mogli ostati bez posla.

„To je isključivo problem Gazproma, oni polako kreću u zatvaranje svih ovih firmi, ali imamo i drugih firmi koje mogu da zadovolje potrebe naših građana“, izjavio je Lakić.

Naglašava da je ključna uloga Terminala Ploče, koji su, nakon uvođenja sankcija NIS-u, preuzeli snabdijevanje naftnim derivatima za Bosnu i Hercegovinu.

„Ono što je bitno u naftnom sektoru, naša firma Terminali Ploče zadovoljava sve potrebe. Kako su u NIS-u uveli sankcije, terminali u Pločama primaju kompletne potrebe nafte za BiH i van i radimo na kvalitetan način i nije došlo do povećanja cijena nafte u FBiH. Postoje mehanizmi na koji način to možemo uraditi da spasimo energetski sektor“, rekao je Lakić.

Iz ove izjave proizlazi da, iako se pojedine firme zatvaraju, snabdijevanje tržišta i cijene goriva u Federaciji BiH zasad ostaju stabilni.

Šta se dešava u RS-u, čitajte u nastavku teksta ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)