Gotovo četiri godine nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbjednosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.

Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao "platinasti standard", predstavljeni su nakon uspješnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.

SAD planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene paktove sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.

Umjesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, sa ciljem da se bilo kakve tenzije riješe prije nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski Telegraf.

Vazdušna sila kao odgovor na agresiju

Ako diplomatski napori ne uspiju i dođe do ruske invazije, Washington će morati da odluči o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode da bi najvjerovatniji odgovor uključivao vazdušne snage.

Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, projektili Tomahavk ili slični sistemi stacionirani na teritoriji NATO-a mogli bi biti korišćeni za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara protiv ruske vojne opreme.

Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.

Uloga evropskih saveznika

Američko teško naoružanje nadopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dijela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za "uvjeravanje".

Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbjeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih lidera navodi se da će snage "pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, obezbjeđivanju ukrajinskog neba i podršci bezbjednijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine", prenosi Index.

Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle poslužiti i kao "okidač" za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, ali još uvijek nije donijeta odluka o "pravilima angažovanja" u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.

Stvaranje "čeličnog ježa"

Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u bezbjednosnim garancijama, što im je Donald Trump u najnovijoj ponudi i omogućio. Garancije obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao "čelični jež", vojsku koju bi budući osvajači teško mogli da savladaju.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte opisao je Ukrajinu kao "prvu liniju odbrane". 

- Još uvijek moramo da obezbjedimo da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti - izjavio je Rutte.

Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što je kompromis prema ruskim zahtijevima. Međutim, ne bi bilo ograničenja kada je riječ o sistemima naoružanja koje bi Ukrajina mogla da koristi za odbranu.

Hoće li Putin pristati?

Iako su bezbjednosne garancije koje nudi SAD pozdravljene u Kijevu i evropskim prijestonicama, posao još nije završen, a dalji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Miamiju.

S obzirom na to da su ponuđene garancije slične članu 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Vladimir Putin pristati na takve prijedloge. Iako se Ukrajina neće uskoro pridružiti NATO-u, ove garancije predstavljaju značajnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.

Pitanje koje ostaje za Evropu jeste: "Kako će Trump reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je jasan.

- Vjerujem da će SAD primijeniti sankcioni pritisak i obezbijediti nam više oružja ako [Putin] sve odbije. Mislim da bi to bio pošten zahtjev sa naše strane prema Amerikancima - kazao je on.

- Po mom mišljenju, logika je sljedeća: ako su SAD spremne da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini i primijeni snažne mjere ako Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite, po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin ne želi da okonča rat? - dodao je Zelenski.

(Index.hr/DEPO PORTAL/au)