Ponedjeljak, 25. oktobra 1976. godine se s nestrpljenjem iščekivao u bivšoj državi, jer tog su dana u počele prve uplate za 'domaći YU Golf'. Taj, kako ga se nazivalo, 'YU auto snova' bio je najskuplji u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je cijena 'Golfa J' s troja vrata od 50 KS iznosila 91 944,75 tadašnjih dinara, s uključenim porezima. Na naslovnici Večernjaka najavljeno je tada da će, u saradnji s kompanijom Volkswagen, proizvodnja u sarajevskoj tvornici automobila TAS, u Vogošći, startati od sredine novembra te godine te da će prve godine biti proizvedeno 500 automobila od 50 i 75 konjskih snaga. Tada sretna priča o uzletu Tvornice automobila Sarajevo, nije, nažalost, imala sretan kraj.

„YU auto snova“, kako se tada nazivalo Golfa jedinicu, platiti se moglo devizama ili dinarima, s tim da se pri deviznom plaćanju morao odmah uplatiti cijeli iznos fabričke cijene, dok su oni koji su plaćali u dinarima mogli koristiti sve vrste bankovnih kredita, individualne, porodične i invalidske. No, istog tog dana kada je pompozno najavljeno rođenje Golfa, najavljena je i smrt legendarne Bube. koja se u pogonima TAS-a počela sklapati 1972. godine. Rečenica 'Popularne Bube više nema, živio Golf!', značila je da te 1976. najpopularniji tip Volkswagena silazi s fabričkih traka, te da omiljenu Bubu nasljeđuje mlađi brat iz Volkswagenove porodice automobila, koji je kvalitetniji, pouzdaniji i 'oku ugodniji', bez ijedne mane naslijeđene od svoje starije sestre.

Dobra vijest bile je i to što je 'domaći Golf' u samom startu imao oko 25 posto dijelova domaćih proizvođača - u pogonima fabrike "Uniglass" u Bosanskom Šamcu proizvodila su se auto-stakla, u fabrici "Tesla“ akumulatori, a domaće su proizvodnje bile i gume, amortizeri, unutrašnja opreme i autoelektronika. Najavljeno je kako će se već u narednoj godini proizvodnje udio dijelova jugo proizvođača povećati, no to nije značilo da će automobil proizveden u Vogošći biti lošije kvalitete od onoga koji se proizvodi u matičnoj kući Volkswagena, jer sve su te domaće komponente morale zadovoljiti najstrože Volkswagenove standarde.

Nakon što je prve godine proizvedeno 500 automobila 'Golf J', od 50 i 75 konjskih snaga, već iduće 1977. ta se brojka popela na 5.000 automobila, a u narednim se godinama u pogonima TAS-a godišnje proizvodilo oko 15.000 vozila.

Zanimljiv je podatak da se prva generacija Golfa u TAS-u proizvodila čak dvije godine duže nego u rodnoj Njemačkoj. Nakon punih osam godina proizvodnje jedinice, u junu 1985. godine, s proizvodnih je pogona izašao nasljednik - prva legendarna Golf "dvojka", koja je vrlo brzo zagospodarila cestama cijele bivše države te je postala i ostala simbol jednog vremena. Poslovni je uzlet TAS-u donio status kultnog proizvođača automobila, što je ne samo za Vogošću, nego i za čitavu industriju bivše države značilo pravi procvat, jer TAS je svojim rastom i razvojem tada osigurao egzistenciju za gotovo 50.000 radnika širom Jugoslavije.

'Otac i majka' domaćeg Golfa, Tvornica automobila Sarajevo (TAS), osnovana je 1969. godine, a snage su u njoj udružili domaći UNIS s 51 posto i njemački Volkswagen s 49 posto vlasništva. Nakon sklapanja prve Bube 1972. te četiri godine kasnije i prvog Golfa, u drugoj polovini osamdesetih godina, TAS je s proizvodnjom od oko 25.000 vozila godišnje bio na tronu i kao proizvođač, ali i kao jedan od najvažnijih izvoznika u bivšoj državi. Više od polovine proizvedenih automobila bilo je namijenjeno evropskom tržištu. Prije rata, izvoz iz te sarajevske fabrike bio je težak oko 300 miliona njemačkih maraka, a plan je bio da se poveća na pola milijarde. Rekordna godina u proizvodnji Volkswagen Golfa u TAS-u bila je 1989. godine, kada je 3.500 radnika te tvornice proizvelo nevjerovatnih 37.411 automobila, među kojima je bio i jubilarni 300-hiljaditi primjerak. Svih tih godina liste čekanja za automobile iz TAS-a bile su duge.

Osim sarajevskih Golfova, koji su na prednjoj masci imali grb Sarajeva, pa se, gdje god da su stigli, znalo da dolaze iz Jugoslavije, u Vogošći se proizvodio i model ‘Caddy’ i njegova varijanta s volanom na desnoj strani. Neposredno prije izbijanja rata, u TAS-u je napravljena i nulta serija Golfa III, no serijska proizvodnja tog modela, koja je trebala započeti, zaustavljena je 1992. godine, s početkom rata u Bosni i Hercegovini.

Prema pisanju medija, TAS je u to ratno vrijeme bio pravo poprište zločina, ukradeno je između 2.300 i 3.500 novih, gotovih vozila s fabričkih parkirališta, a osim vozila iz fabrike su ukradeni alati i mašine, boje, lakovi i rezervni dijelovi.... Po završetku rata, čelnici Volkswagena procijenili su ukupnu štetu na njihovom pogonu u Vogošći na vrtoglavih 1,8 milijardi tadašnjih njemačkih maraka. Iako je kasnije bilo pokušaja da se fabriku koja je proslavila cijelu bivšu državu vrati u život, u tome se do danas ipak nije uspjelo.

(Vecernji.hr/DEPO PORTAL/au/Foto: X)