u Dvorištu Veterinarskog fakulteta

Trajno sjećanje na žrtve femicida u BiH: U Sarajevu posađene sadnice ukrasnog badema

Hronika15.09.25, 20:52h

Trajno sjećanje na žrtve femicida u BiH: U Sarajevu posađene sadnice ukrasnog badema
U znak sjećanja na 12 žena ubijenih u BiH tokom 2024. godine, studentice Selma Salkić, Tesnim Mašić i Nađa Hasanović pokrenule su projekat “Šuma zaboravljenih mirisa”, s ciljem da čuva uspomenu na ubijene, ali i da opominje na problem rodno zasnovanog nasilja te nudi informacije ženama koje trpe nasilje

 

 

 

 

Dvorište Veterinarskog fakulteta u Sarajevu od danas trajno podsjeća na žrtve femicida u Bosni i Hercegovini, a nakon što je tu posađeno osam sadnica ukrasnog badema. 

 

Ova akcije koja se fokusira na istrajnost borbe protiv femicida, plemenitosti i razumijevanja posvećena je ženama koje su ubijene u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Poseban fokus stavljen je na slučajeve femicida tokom 2024.

 

Sadnji su prisustvovali brojni građani, a učesnici su, pored sadnje, ponijeli kući i simbolične paketiće sjemena cvijeća.

 

U znak sjećanja na 12 žena ubijenih u BiH tokom 2024. godine, studentice Selma Salkić, Tesnim Mašić i Nađa Hasanović pokrenule su projekat “Šuma zaboravljenih mirisa”, s ciljem da čuva uspomenu na ubijene, ali i da opominje na problem rodno zasnovanog nasilja te nudi informacije ženama koje trpe nasilje.

 

- Šuma zaboravljenih mirisa je humanitarno-edukativni projekat koji kroz simboličan čin sadnje drveća odaje počast žrtvama femicida, pretvarajući prirodu u živu učionicu. Svako posađeno drvo nosi posvetu i priču, podsjećajući na važnost zajedništva, empatije i borbe protiv nasilja nad ženama - pričila je Tesnim Mašić, jedna od autorki projekta.

 

Nađa Hasanović, članica projektnog tima, poručuje da je projekat imao za cilj uključiti zajednicu, posebno mlade, u edukativnu i empatičnu akciju podizanja svijesti o femicidu.

 

suma-zaboravljenih-mirisa

 

- Kroz ovaj projekat želimo prikazati iskustva žrtava nasilja kroz lične priče, s ciljem podizanja svijesti i ljudskog razumijevanja problema -  izjavila je Hasanović.

 

Govoreći o opravdanosti projekta, Selma Salkić istakla je da je “Šuma zaboravljenih mirisa” nastala iz potrebe odavnja pošte žrtvama femicida. 

 

- Cilj nam je da se sjećanje na žene koje su izgubile život kao žrtve femicida učini vidljivim, trajnim i ukorijenjenim – doslovno i simbolično.”

 

U sklopu višemjesečnog projekta održane su i radionice, te prikupljene preporuke za poboljšanje institucionalne podrške ženama žrtvama nasilja koje će biti dostavljene nadležnim institucijama.

 

“Šuma zaboravljenih mirisa” tako je postala trajni spomenik žrtvama femicida i poziv društvu da nasilje nad ženama nikada ne smije biti prešućeno.

 

Autorke su poručile i kako je osim projekata memorijalizacije koja dolazi od građana i aktivista neophodno da se institucije vlasti ozbiljnije počnu baviti prevencijom femicida i strožim kaznama za počinioce femicida. 

 

Prvi korak je, poručuju, da se kroz zakone pošalje poruka da sistem štiti žrtve, a to je najlakše uraditi implementacijom Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH koji je na snazi od početka avgusta.

  

Studentice upozoravaju da se borba protiv femicida ne smije zaustaviti na usvajanju izmjena zakona već da je neophodna puna primjena nedavno usvojenih izmjena. 

 

“Tim izmjenama kazna zatvora za počinioce femicida je od 10 pa do 45 godina. Nas sada, kada imamo pomake u zakonima, brine implementacija ovog zakona. Želimo vidjeti da se zakon implementira i da tužilaštva i sudovi koriste mogućnost izricanja dugotrajne kazne zatvora”, poručila je Selma Salkić.

 

Autorke projekta su se zahvalile svima koji su pomogli realizaciju projektnih aktivnosti, a posebno Opštini Novo Sarajevo za ustupljene prostorije i pomoć pri sadnji. 

 

Projekat je omogućila Fondacija Humanity in Action BiH, u okviru programa „Poticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima“, finansiranog od strane National Endowment for Democracy (NED).

 

 

(DEPO PORTAL/af)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook