Intervju predsjednika Donalda Trumpa za Fox News dao je najveći uvid u rezultate sastanka s predsjednikom Putinom na Aljasci. Iz samih izjava nakon sastanka se malo toga moglo čuti – tek štura informacija o tome kako se napreduje u pregovorima. Čak je otkazana zajednička večera, što je potaknulo razne analitičare da kažu da se na sastanku nije uspjelo dogovoriti ništa.

Otkrio detalje u razgovoru za Fox

Ipak, u razgovoru za Fox News, a koji prenosi Index.hr, američki predsjednik je dao više informacija. Iako nije išao u detalje, predsjednik Trump je rekao da se s ruskim kolegom dogovorio o mnogim parametrima sporazuma kada je o Ukrajini riječ. Prema njemu, ostalo je još "jedno ili dva neriješena pitanja."

Nadalje, američki predsjednik je prebacio "lopticu" na predsjednika Zelenskog, ali i na EU. Rekao je otprilike da o ukrajinskom predsjedniku ovisi hoće li biti sporazuma ili ne te da bi Europljani trebali sudjelovati u dogovoru. Ono što je zanimljivo, sam Trump je rekao da je moguće da Ukrajina odbije prijedlog.

Neobjašnjene točke sporazuma

SAD ne namjerava uvoditi nove sankcije prema Ruskoj Federaciji i njenim trgovinskim partnerima, to se najviše odnosi na Kinu i Indiju, jer su prema predsjedniku Trumpu pregovori prošli "vrlo dobro".

Nije jasno iz svega ovog je li se raspravljalo o teritorijalnim pitanjima poput prepuštanja Rusiji cijelog Donbasa, liniji razgraničenja i slično. Ono što jest ključno, iako je teško išta više reći, jest razlika u mišljenju predsjednika Trumpa.

Naime, pred sastanak na Aljasci, američki predsjednik je rekao da je predložio primirje na koje je prema njegovim riječima pristao i predsjednik Zelenski. Također, spomenuo je da, ako Rusija na to ne pristane, sprema "najoštrije sankcije".

Trumpov zaokret

Sad je došlo do radikalnog zaokreta, prema kojem SAD ne planira uvoditi nove sankcije i prema kojem je sada Ukrajina ta koja tek treba pristati na sve uvjete. Ono što je nejasno u cijeloj priči su uvjeti koji su bili na stolu prije sastanka i koji su uvjeti sada. Vrlo je vjerojatno da se ne radi o istim uvjetima. Što je moguće dalje očekivati? Ukoliko Kijev pristane na ono što su se Moskva i Washington dogovorili ili se dogovore prilikom nekog budućeg trilateralnog sastanka, moguć je dogovor o prekidu vatre.

Druga opcija je da Kijev ipak odbije dogovorene uvjete. Tu može onda priča otići u dva smjera: ili će Washington nastaviti pritiskati Kijev što bi posljedično dovelo do toga da Kijev ili ratuje na "dva fronta" ili prihvati nepovoljne uvjete Washingtona i Moskve.

Druga opcija jest da odbijanje Kijeva predsjednik Trump iskoristi kao izgovor da konačno "opere ruke" i napusti cijelu priču. SAD bi u tom slučaju odvojio od Ukrajine te bi odnos SAD-a i Ruske Federacije mogao početi graditi mimo rata u Ukrajini. Postoji još scenarij u kojem bi opet strukture okupljene oko ukrajinskog predsjednika, europskih lidera i nekih republikanaca "prisilile" američkog predsjednika da ponovno promijeni koncept.

Mogućnost primirja

Iako je sve u svemu još uvijek nejasno po kojim točkama se dogovarao sporazum, kao i to na što je pristao predsjednik Trump i je li sporazum s istim točkama predstavljen Europi i Ukrajini. Predsjednik Trump je ponovio da su se "svi složili" s planom, iako nema jasne i jednoglasne potvrde toga. Ono što je ipak znakovito jest da će se ovih dana okupiti diplomati svih zemalja EU, da je njemački kancelar Merz sazvao sastanak Vlade te da predsjednik Zelenski odlazi u Washington u ponedjeljak.

Što se tiče opcija, već je dosadno ponavljati što traži Kijev, a što traži Moskva te nije uopće jasno kako sve to spojiti u jedan dokument. Mirovni sporazum bi trebao formalno potvrditi liniju razgraničenja, a što je de facto nova granica između Rusije i Ukrajine.

Ne postoji mirovni sporazum u kojem se ne bi dirale granice određene međunarodnim pravom i Ustavom Ukrajine. Dakle, Kijev bi bilo kojim mirovnim sporazumom službeno "priznao" rusku jurisdikciju nad određenim teritorijem Ukrajine. E sad, stvar je dogovora koji i koliki bi taj teritorij trebao biti.

To svakako znači promjenu ukrajinskog Ustava te referendum. Promjena Ustava i referendum nije moguć za vrijeme izvanrednog stanja. Stoga bi se izvanredno stanje moralo prekinuti, a za to je u ovim okolnostima potrebno proglasiti primirje.

Mogući kompromis

Ovo bi se moglo postići jednim kompromisom. Naime, ako bi se u sporazum navele točke redoslijeda prema kojem bi se:

• proglasilo primirje
• obvezalo Ukrajinu da provede ustavne promjene (organiziranje referenduma i promjena Ustava)
• prihvatilo rusku jurisdikciju u dogovorenim granicama

Ovaj dokument bi trebali potpisati i ukrajinski i ruski predsjednik, a za ovo je uvjet naravno da se na referendumu i u parlamentu ne dogodi neki neočekivani rasplet, što je naravno teško jamčiti.

Međutim, već nekoliko mjeseci se ponavlja to da postoji niz proturječnosti oko uvjeta da se čini gotovo nemogućim doći do zajedničkih točaka sporazuma. Eventualno ako se nakon ovog sastanka, ali i idućih pokaže da je jedna strana (ili obje) spremna na značajne ustupke u odnosu na početne stavove.

(DEPO PORTAL/ad)