U Istočnom Sarajevu 8. jula postavljena je bista Vitaliju Čurkinu, preminulom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama koji je zaustavio rezoluciju za osudu genocida u Srebrenici. Iz Ambasade Ukrajine naveli su za Detektor da je to čin revizionizma i provokacije.

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Jaroslav Simonov izjavio je da s velikom zabrinutošću i dubokim razočaranjem prate vijest o otkrivanju spomenika u Istočnom Sarajevu bivšem stalnom predstavniku Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vitaliju Čurkinu.

- Ovaj čin, koji se dešava samo nekoliko dana prije 11. jula – datuma kada cijeli civilizirani svijet obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici – ne može se posmatrati odvojeno od njegove simbolike i poruke koju šalje žrtvama i preživjelima tog zločina - rekao je Simonov u pisanoj izjavi za Detektor.

U Istočnom Sarajevu je 8. jula otkrivena bista nekadašnjem ruskom diplomati Vitaliju Čurkinu, kako je objašnjeno na događaju, u znak zahvalnosti što je kao ruski predstavnik u UN-u uložio veto na britansku rezoluciju o Srebrenici 2015. godine. Deset zemalja glasalo je “za”, a četiri su bile uzdržane, među kojima i Kina, dok je Rusija jedina bila protiv.

Čurkinov veto

Jaroslav Simonov podsjetio je u svojoj izjavi da je Čurkin iskoristio pravo veta kako bi spriječio usvajanje rezolucije kojom bi se genocid u Srebrenici zvanično priznao.

- Taj čin predstavljao je poricanje istine utvrđene od strane međunarodnih sudova, i udar na pravdu i pomirenje - dodao je Simonov.

Poručio je i da Ukrajina, koja i sama trenutno trpi posljedice agresije i svjedoči svakodnevnim pokušajima negacije ratnih zločina od strane Ruske Federacije, izražava duboku solidarnost sa žrtvama i porodicama srebreničkog genocida.

- Otkrivanje spomenika osobi koja je aktivno sudjelovala u negiranju ovog zločina predstavlja čin revizionizma, provokaciju i moralnu degradaciju vrijednosti mira, istine i pravde - dodao je Simonov.

U izjavi je pozvao sve političke aktere i institucije u Bosni i Hercegovini da se odupru praksama koje, kako je istakao, veličaju negiranje zločina, te da nastave njegovati kulturu sjećanja koja se temelji na činjenicama i poštovanju žrtava.

- Ukrajina će uvijek stajati uz istinu i međunarodno pravo, bez obzira na to gdje su zločini počinjeni i ko ih pokušava prikriti - dodao je Simonov.

Spomenik Čurkinu zamijenio je spomen-ploču koju su tom ruskom diplomati postavili predstavnici udruženja “Istočna alternativa” 2017. godine.

Događaju 8. jula prisustvovali su supruga Čurkina – Irina Evgenijevna Čurkina, predstavnici Ambasade Rusije i Vlade Republike Srpske, udruženja prijateljstva s Rusijom.

Bistu je u Rusiji izradio akademik Ruske akademije umjetnosti Ajdin Zejnalov.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je u svom govoru da je Čurkin spriječio da se srpskom narodu stavi etiketa “genocidnog naroda”.

- Zahvaljujući našim vječnim prijateljima, našoj braći Rusima, mi smo tada, zahvaljujući vetu koji je uložio gospodin Vitalij Čurkin prije deset godina tačno, spriječeno je da nas u svijetu predstave kao genocidne i na da neki način ovakav svijet kakav jeste najvećim dijelom sa zapadne strane uticajem nepravedan da nosimo to breme genocidnog naroda, a sasvim je suprotno - rekao je Ćosić u obraćanju.

Reakcija Dodika

Predsjednik RS-a Milorad Dodik nije prisustvovao otkrivanju biste, a na svom X nalogu napisao je da “pamti istinu, pamti čojstvo, pamti prijatelje”.

Edin Ikanović, istraživač Memorijalnog centra Srebrenica, ocijenio je za Detektor da negatori genocida ne samo da poriču i veličaju genocid već i da posljednjih godina veličaju i one koji su se na bilo koji način usprotivili protiv istine o Srebrenici i genocidu.

- Samim tim i oni akteri koji postavljaju bistu i koji veličaju djelo Vitalija Čurkina, ambasadora koji je svojim glasom zaustavio donošenje rezolucije u Ujedinjenim nacijama, vidimo da oni istrajavaju u svakom obliku negiranja genocida - zaključio je Ikanović.

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)