Ognjen Bodiroga, poslanik SDS-a, u Narodnoj skupštini RS-a održao je govor u kojem je, između ostalog, kritikovao rad kulturnih institucija, negirao opsadu Sarajeva i osporavao obilježavanje Bijelih traka u Prijedoru.

Bodiroga je tokom rasprave rekao da se institucije kulture u Republici Srpskoj, po njegovom mišljenju, nedovoljno bave očuvanjem kulturnog identiteta Srba, te je naveo kako smatra da se danas historija Srba prisvaja od strane drugih naroda. Posebno je naglasio važnost, kako je rekao, očuvanja srpskog srednjovjekovnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, ističući da su, po njegovim riječima, Srbi jedini historijski narod na ovim prostorima, prenosi Oslobođenje.

U svom govoru kritikovao je i Narodno pozorište RS-a jer je ugostilo Sarajevski ratni teatar (SARTR), uz tvrdnju da je taj teatar nastao na „propagandi i lažnom narativu o ratu“ i dodao da je, prema njegovim riječima, opsada Sarajeva dio lažnog narativa.

Dotakao se i pitanja pisma, pa je zamjerio korištenje latinice za promociju manifestacije Petar Kočić, komentarišući da je latinično pismo neprimjereno u tom kontekstu.

Bodiroga se osvrnuo i na saradnju sa organizacijama poput Mak Dizdar iz Stoca, Udruženja građana Rusar iz Prijedora i Bosanskog kulturnog centra, za koje je ustvrdio da, kako kaže, tumače srednjovjekovnu prošlost BiH na „neistinit način“ sa ciljem stvaranja zajedničkog bosanskog identiteta.

Govoreći o Drugom svjetskom ratu, naveo je da četnike smatra antifašističkim pokretom.

Posebnu pažnju izazvao je dio njegovog govora u kojem se osvrnuo na obilježavanje Bijelih traka u Prijedoru, rekavši da po njegovom mišljenju nema dokaza da su Bošnjaci u Prijedoru tokom rata morali nositi bijele trake, te dodao da smatra da bi se trebalo razmisliti o tome zašto grad Prijedor odobrava ovu manifestaciju.

U presudama protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina navedeno je da su tokom rata Muslimani i Hrvati morali izvjesiti bijele zastave na kućama i nositi bijele trake. O istoj naredbi o bijelim trakama piše se i u presudama za zločine u prijedorskim logorima, gdje su za zločine osuđeni Miroslav Kvočka, Dragoljub Prcać, Mlađo Radić, Zoran Žigić i Milojica Kos. Tužilaštvo BiH bi, prema navodima, moglo po službenoj dužnosti ispitati da li u Bodiroginim izjavama ima osnova za istragu zbog negiranja ratnih zločina i poticanja mržnje.

(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)