Milorad Dodik je na poslednjoj sjednici Narodne skupštine RS izjavio da Bosna i Hercegovine nije država i da nije nadređena entitetima već da su entiteti nadređeni Bosni i Hercegovini.

Predsjednik BANUK-a, akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić, navodi da u Ustavu BiH jasno stoji u čl.3. stav 3. b) „entiteti i niže organizacione jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage sve zakonske odredbe Bosne i Hercegovine, i ustavne i zakonske odredbe Bosne i Hercegovine, i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine“. 

Iz sadržaja ove ustavne odredbe nedvosmisleno se vidi da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, dakle i Ustavnog suda čije odluke Narodna skupština entiteta RS kontinuirano osporava. Ovom odredbom je slovom Ustava Boosna i Hercegovina nadređena entitetima i nalazi se u odnosu supremacije koju Dodik neargumentovano osporava.

Dodik dalje navodi da Bosna i Hercegovina nije država, a u samom članu 1. jasno stoji: "Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama".

Eksplicitno u ovoj odredbi slovom Ustava stoji da je Bosna i Hercegovina država i da kao takva nastavlja svoje pravno postojanje koje joj je priznato međunarodnim priznanjem te prijemom u UN 22. maja 1992. godine. 

Modifikacija Bosne i Hercegovine u pogledu unutrašnje strukture sa aspekta međunarodnog prava postoji tek sa ovim Ustavom, tako da Dodikova retorika kao i njegovih manipulativno orjentisanih pravnika, da su entiteti stvorili Bosnu i Hercegovinu, je brutalna izmišljotina. Entiteti postoje samo zahvaljujući Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu dok on vrijedi, a u slučaju njegovog neizvršenja ili propasti nema entiteta, ali ostaje Republika Bosna i Hercegovina koja prethodi Bosni i Hercegovini kao državi utvrđenoj Dejtonskim sporazumom.

Dodik se također poziva selektivno samo na prvi dio odredbe o dodatnim nadležnostima čl. 3.stav. 5a) gdje stoji da će Bosna i Hercegovina preuzeti i sva ona pitanja o kojima se entiteti slože, kao argument za potrebnu volju entiteta. Međutim, Dodik ne navodi treći dio ove odredbe gdje stoji „da će Bosna i Hercegovina preuzeti u nadležnost i sva ona pitanja potrebna da se očuva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodno pravni subjektivitet“. 

Za primjenu ovog dijela odredbe ne treba suglasnost entiteta, već tumačenje Visokog predstavnika koji je Aneksom X član 5. određen kao konačni tumač civilnog dijela Dejtonskog sporazuma. Na bazi ove odredbe, koja u praksi gotovo nije ni korištena, Visoki predstavnik može mnoge nadležnosti dati državi Bosni i Hercegovini i, prema mišljenju akademika Kurtćehajića, ovo je najvažnija šifra za integraciju Bosne i Hercegovine. 

Sama odredba o dodatnim nadležnostima ukazala je na evolutivni karakter Ustava i na osnovu nje su sve nadležnosti koje danas ima država Bosna i Hercegovina, a koje su nastale saglasnošću entiteta, najviše u vrijeme Dodikovog vladanja date Bosni i Hercegovini. Nije predviđeno nikakvo jednostrano vraćanje tih nadležnosti na entitetski nivo, što Dodik nastoji svojom politikom da uradi, čime je ušao sa svojim saradnicima u izvršenje bića krivičnog djela udara na ustavni poredak BiH. 

Nevjerovatna je pasivnost bosanske intelektualne i političke elite koja gotovo ne reagira na pravne manipulacije Dodikove politike koja se poziva na slovo Ustava, a u stvarnosti taj Ustav kontinuirano krši. Ovaj Dodikov narativ usvojio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji štiti Dodika obrazloženjem da ga progone zbog drugačijeg mišljenja, a suština je da su Dodik i njegovi saradnici grubim kršenjem odredbi Ustava BiH izvršili krivično djelo udara na ustavni poredak - zaključuje akademik Kurtćehajić.

(DEPO PORTAL/ad)