Danas se slavi Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se obilježava središnji događaj kršćanstva – Isusovo uskrsnuće od mrtvih. Taj događaj, koji nadilazi povijest i nadahnjuje milijune vjernika diljem svijeta, temelj je kršćanske vjere, nade i života.

Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana Humac, naglašava da bez Kristova uskrsnuća kršćanska vjera ne bi imala smisla.

– Sv. Pavao piše: „Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je propovijedanje naše, a uzalud i vjera vaša.“ Isusovo uskrsnuće bilo je razlog zbog kojeg su apostoli ostavili sve i pošli naviještati Radosnu vijest. Tako je ta vjera došla i do nas – ističe fra Ivan.

Govoreći o posebnosti kršćanstva u odnosu na druge religije, fra Ivan podsjeća kako nijedan drugi utemeljitelj religije nije uskrsnuo.

– Svi osnivači religija bili su veliki ljudi, ali jedino mi kršćani vjerujemo da je naš Učitelj, Isus Krist, uskrsnuo treći dan i živi u svojoj slavi. Zato je Uskrs i najvažniji blagdan koji slavimo svečanim euharistijskim slavljima – navodi fra Ivan.

No, Uskrs nije samo slavlje – on u sebi nosi i poruku trpljenja, žrtve i nade. Fra Ivan naglašava kako put do uskrsnuća vodi preko križa.

– Svi bi rado slavili uskrsnuće, ali put do njega je trnovit. Uskrs nije zanimljiv današnjem čovjeku jer ne dolazi bez truda, žrtve i prihvaćanja vlastitog križa – kazao je fra Ivan.

Iako većina današnjih vjernika nije osobno doživjela susret s Uskrslim Kristom, fra Ivan naglašava kako je vjeru prenosi svjedočanstvo Crkve.

– Apostoli su, ispunjeni Duhom Svetim, naviještali Kristovo uskrsnuće. Vjera se prenosila s koljena na koljeno – od pradjedova i baka do naših roditelja, a sada je na nama da to blago prenesemo dalje – kazao je fra Ivan.

Uskrs se u kršćanskoj tradiciji slavi svečanom misom, nakon koje vjernici okupljaju obitelji i blaguju blagoslovljenu hranu – najčešće šunku, kuhana jaja, mladi luk i pogače. Posebno mjesto zauzimaju pisanice, obojena jaja, koja se daruju prijateljima i susjedima kao znak ljubavi, zajedništva i novoga života.

Uskrs se svake godine slavi na prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, što znači da datum može varirati između 22. ožujka i 25. travnja.

Priprema za ovaj blagdan traje 40 dana kroz korizmu, vrijeme posta, molitve, pokore i unutarnje obnove koje počinje na Pepelnicu.

(FENA/mm)