U svjetlu ubrzanih geopolitičkih promjena, gdje evropska politika koja se temeljila na miru i stabilnosti sve više prelazi u smjer jačanja kolektivne odbrane, Bosna i Hercegovina se, gotovo neprimjetno, pretvara u tampon-zonu europske sigurnosne arhitekture. Bez formalnog mjesta u NATO-u, bez stvarnog političkog jedinstva, BiH postaje prostor strateškog pozicioniranja velikih sila - ali bez mehanizama za sopstvenu odbranu.

S jedne strane, Srbija ulazi u vojno-industrijski savez s Mađarskom, uz podršku iz fondova Europske obrambene agencije (EDA), dok Hrvatska kroz tzv. trojnu inicijativu s Albanijom i Kosovom nastoji izgraditi vlastiti sigurnosni kapacitet. Takvi paralelni procesi proizvode ne samo asimetrične sigurnosne odnose u regionu, već i realnu opasnost od periferne militarizacije Balkana.

BiH, zarobljena u unutrašnjim blokadama i nesposobnosti da razvije jedinstvenu sigurnosnu doktrinu, sve više služi kao nesvjesni prostor balansa snaga - bez ikakve garancije da će njeni građani biti zaštićeni u slučaju eskalacije. Bez uvezane obavještajne strukture, bez jasnog strateškog planiranja i bez političke volje, BiH postaje prostor kontrole, a ne suvereniteta.

Bez formalnog mjesta u NATO-u, bez stvarnog političkog jedinstva, BiH postaje prostor strateškog pozicioniranja velikih sila - ali bez mehanizama za sopstvenu odbranu

Dok se u baltičko-nordijskom prostoru formiraju fleksibilni multilateralni sigurnosni savezi, a u južnom dijelu Europe kristaliziraju nove linije konfrontacije, BiH ostaje između. Ne kao subjekt, već kao objekat regionalne i globalne bezbjednosne preraspodjele.

Opasnost za BiH nije samo u potencijalnim vanjskim prijetnjama, nego u unutrašnjem političkom nerazumijevanju dubine sigurnosnih procesa. Sigurnosne snage su kadrovski i logistički zapostavljene, politički instrumentalizirane, a javni diskurs o sigurnosti se svodi na praznu retoriku.

U kontekstu nove europske doktrine odbrane, koja traži robustan odgovor na sve sofisticiranije prijetnje - od hibridnih napada do kibernetičkog rata - BiH ne može ostati nijema. Ne zbog lojalnosti prema nekom vojnom bloku, već zbog obaveze da se vlastiti građani zaštite na strukturiran i strateški način.

Srbija, koja nije članica EU, uključuje se u projekte jačanja odbrane Europske unije. Najnovije informacije sugeriraju da će Srbija postati značajan igrač u proizvodnji visokokvalitetne vojne municije, uključujući artiljerijske projekte i granate, čime će osigurati svoju poziciju u evropskoj namjenskoj industriji. Iako nije članica, Srbija će profiterati iz Europske obrambene agencije (EDA), koja finansira ovakve projekte, dok BiH, zbog svoje unutrašnje nesređenosti i političkih blokada, ostaje izvan ovih sigurnosnih kalkulacija.

Da li postoje strane sile koje, kroz političke manipulacije, usmjeravaju Bošnjake u pogrešnom smjeru, baš kao što su to činile tokom 1990-ih? 

Za razliku od BiH, Hrvatska je članica EU i koristi sve prednosti koje dolaze s time, uključujući pristup vojnim fondovima i strateškim sigurnosnim inicijativama. Hrvatska, s razvijenom namjenskom industrijom, koristi mogućnost jačanja vlastite sigurnosti, a time i pozicije u regionu, dok BiH ostaje neprepoznata i nedovoljno angažovana na razvijanju svojih odbrambenih kapaciteta.

Dok BiH u ovom haotičnom okruženju gradi svoju budućnost na nadi i političkim nadanjima, njezine sigurnosne snage ostaju nedovoljno profesionalizirane i u velikoj mjeri pod utjecajem elemenata iz prošlih decenija, koji često ne dijele jasnu viziju sigurnosti i prosperiteta zemlje. Time se stvara ozbiljan jaz između realnosti i očekivanja, čineći Bosnu i Hercegovinu ne samo ranjivom na geopolitičke pritiske, nego i nesposobnom da se nosi sa sofisticiranim prijetnjama modernog doba. 

Da li postoje strane sile koje, kroz političke manipulacije, usmjeravaju Bošnjake u pogrešnom smjeru, baš kao što su to činile tokom 1990-ih? Ko ima interes u tome da se Bošnjaci dovedu na pogrešan put, umjesto da se integrišu u sigurnosne strukture Balkana i EU?

Bosna i Hercegovina treba hitno redefinirati svoju sigurnosnu strategiju, kako bi se osigurala sposobnost za odbranu svojih građana i suvereniteta i kako ne bi postala samo pasivni objekt globalnih i regionalnih kalkulacija

Takođe, treba se zapitati i: Da li je geopolitička pozicija dva miliona muslimana u Europi postala problem u novim globalnim igrama, koje se sve više kreiraju oko pitanja sigurnosti, migracija i regionalnih saveza? Što bi se desilo ako bi novi geopolitički izazovi doveli do ponovne marginalizacije Bošnjaka u širem evropskom kontekstu?

Ova pitanja ne mogu biti ignorisana, jer bi mogle imati dugoročne posljedice na stabilnost i sigurnost BiH, kao i njen politički razvoj u Evropi.

Bosna i Hercegovina treba hitno redefinirati svoju sigurnosnu strategiju, kako bi se osigurala sposobnost za odbranu svojih građana i suvereniteta i kako ne bi postala samo pasivni objekt globalnih i regionalnih kalkulacija.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook