Nakon Drugog svjetskog rata, zapadne sile predvođene SAD-om uložile su goleme napore kako bi spriječile širenje komunizma u Europi. Winston Churchill upozorio je 1946. na "željeznu zavjesu" koja se spustila preko kontinenta, dok je George Kennan oblikovao "doktrinu obuzdavanja" (containment policy) kao temelj američke strategije protiv Sovjetskog Saveza.

Marshallov plan iz 1948. godine bio je ključni ekonomski odgovor – milijarde dolara uložene su u obnovu ratom razorenih zemalja kako bi se potaknula gospodarska stabilnost, spriječila nova ekonomska krizaali i osigurao prosperitet koji bi umanjio privlačnost komunističkih ideja u zapadnoj Europi. NATO savez, osnovan 1949., osigurao je vojnu zaštitu protiv sovjetske ekspanzije, dok su zapadne vlade kroz političke čistke i propagandne kampanje suzbijale utjecaj komunističkih partija unutar svojih granica.

Međutim, dok je sovjetski komunizam propao 1991., prijetnja europskoj stabilnosti danas dolazi iznutra – kroz populističke desničarske pokrete koji podržavaju Moskvu i žele oslabiti Europsku uniju. Jedna od ključnih figura te nove euroskeptične desnice, Marine Le Pen, sada je osuđena zbog pronevjere novca iz EU fondova. Ova presuda otvara vrata širem obračunu protiv proruskih desničara poput Viktora Orbána, Matea Salvinija i AfD-a u Njemačkoj, čiji su politički i financijski odnosi s Kremljom sve više pod lupom.

Sljedeća moguća meta ovog plana mogao bi biti Milorad Dodik, lider bosanskih Srba i jedan od glavnih Putinovih saveznika na Balkanu, čija se politika otvoreno suprotstavlja Zapadu i destabilizira regiju.

Ako je Hladni rat bio borba protiv vanjske sovjetske prijetnje, sada svjedočimo početku borbe protiv unutarnjih proruskih snaga koje podrivaju Europu iznutra. Presuda Marine Le Pen mogla bi biti samo prvi potez u šahovskoj partiji u kojoj Zapad pokušava osigurati stabilnost EU i spriječiti daljnji prodor ruskog utjecaja kroz svoje desničarske eksponente.

Ovakvi koraci postaju nužnost u trenutku kada se američka politika sve više okreće prema izolacionizmu, a dolazak Donalda Trumpa na vlast prijeti slabljenjem transatlantskih veza. Trump je već najavio da bi SAD mogao smanjiti svoju podršku Europi i NATO-u, ostavljajući EU samu da se nosi s unutarnjim i vanjskim prijetnjama. U takvim okolnostima, Bruxelles mora prepoznati da je unutarnja politička destabilizacija, potaknuta proruskim desničarima, jednako opasna kao i vanjska agresija. Ako ne poduzme odlučne mjere sada, sutra bi jedinstvo EU moglo biti nepovratno narušeno.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook