Ustavni sud BIH na današnjoj sjednici proglasio je neustavnim odredbe izmjena Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS-a. 

Podsjećamo, ovim izmjenama se precizira da će se ubuduće uvijek, zajedno sa zastavom RS-a, koristiti i zastava susjedne Srbije. Odlukom Ustavnog suda BiH ove odredbe prestaju važiti od dana njihovog objavljivanja u Službenom glasniku RS-a.

U svom obrazloženju Ustavni sud se pozvao na preambulu Ustava BiH.

-  Istakao je da je Zakon o upotrebi zastave, grba i himne prije donošenja osporene odredbe sadržavao odredbe koje se odnose na protokolarna i tehnička pitanja povremene upotrebe simbola RS sa simbolima stranih država. Međutim, ocijenjeno je da se osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava trajno isticanje simbola stranih država bez jasno definiranih uvjeta, čime se otvara prostor za proizvoljnu i politički motiviranu praksu, kojom se per se narušavaju državnost, suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH.

Ustavni sud je naglasio da su obilježja poput zastave i himne vrlo važna jer ta obilježja odražavaju ustavni poredak i pravnu strukturu države. Ustavni sud je dalje istakao da ni Parlamentarna skupština BiH niti entitetski zakonodavci nemaju nadležnost da odobre da obilježja stranih država predstavljaju BiH jer bi to bilo protivno opredijeljenosti „za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom“. Ustavni sud je također ukazao da nije sporno da je Narodna skupština RS kao entitetsko zakonodavno tijelo ovlaštena da propiše oblik, izgled i sadržaj simbola RS, te način i mjesto njihove upotrebe, kao i da je ovlaštena da propisuje način na koji će organi i institucije RS isticati simbole strane države. Međutim, Ustavni sud je naglasio da je tu nadležnost potrebno vršiti u skladu s ustavnom obavezom prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti BiH.

Ustavni sud je istakao da sporna odredba omogućava isticanje obilježja određenih stranih država na način da to očigledno daje na znanje ljudima u BiH da je strana država imala ili još uvijek ima ulogu u pitanjima upravljanja u BiH. Pored toga, naglašeno je da ona može ukazati na odanost entiteta vladi te strane države. Stoga je ocijenjeno da je takva odredba prima facie suprotna opredijeljenosti entiteta za suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH. Naime, to jednostavno znači da predstavljanje entiteta i njihovih radnji unutar države BiH obilježjima koja nisu utvrđena entitetskim zakonom o zastavi, grbu i himni odnosno državnim zakonom o zastavi, grbu i himni predstavlja povredu Ustava Bosne i Hercegovine.

Osim toga, Ustavni sud je naglasio da bi upotreba modifikacije „država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe“ otvorila mogućnost selektivne upotrebe obilježja stranih država koja bi mogla biti diskriminirajuća u odnosu na specifičnu ustavnu strukturu BiH. Stoga, Ustavni sud zaključuje da Zakon o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u skladu sa Ustavom BiH, navodi se u obrazloženju odluke.

Također, Ustavni sud je proglasio neustavnim i pojedine odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS-a. Kao i u slučaju izmjena Zakona o zastavi, grbu i himni RS-a, odlukom Ustavnog suda spomenute odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS-a prestaju važiti danom objavljivanja ovog zakona u službenom glasniku RS-a.

- Ustavni sud je ukazao da iz sadržaja osporenih odredbi i navoda podnosilaca zahtjeva proizlazi da se u ovom predmetu suštinski postavlja pitanje je li za potrebe održavanja referenduma i pokretanja građanske inicijative mogla biti uspostavljena nadležnost Republičke izborne komisije (u daljnjem tekstu: RIK) da pravilnikom propisuje formu i sadržaj glasačkog spiska (član 22. stav (5) ZRGI-ja), da donosi pravilnik na osnovu kojeg zaključuje i potvrđuje konačne izvode iz glasačkog spiska koji se koristi za provođenje referenduma i da propisuje rokove i način za zaključivanje i potvrđivanje konačnog glasačkog spiska i za dostavljanje podataka o promjenama u evidenciji građana koji glasaju u inozemstvu, da za potrebe vođenja glasačkog spiska i izradu izvoda iz glasačkog spiska potrebne podatke preuzima posredstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i da donosi uputstvo kojim utvrđuje način i postupak izvoda iz glasačkog spiska za glasače koji su vezani za domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta i koji se nalaze u ustanovama za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija ili drugim ustanovama, a imaju pravo glasati na referendumu.

Zatim, Ustavni sud je, krećući se u granicama konkretnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazao na vlastitu praksu iz ranijih odluka u kojima je razmatrao pitanja nadležnosti Izborne komisije u Republici Srpskoj da za potrebe održavanja općih i lokalnih izbora u tom entitetu odlučuje o pitanjima u vezi s biračkim spiskom. U vezi s tim, Ustavni sud je zaključio da ni Izbornim zakonom ni Odlukom koju je CIK donio na osnovu ovlaštenja iz Izbornog zakona nije predviđena bilo kakva nadležnost RIK-a da odlučuje o biračkom spisku, niti da donosi podzakonske akte koji se odnose na birački spisak za potrebe provođenja referenduma, niti se može zaključiti da postoji nadležnost da potrebne podatke preuzima posredstvom Ministarstva unutrašnjih poslova. Nasuprot tome, Ustavni sud zapaža da iz sadržaja Izbornog zakona proizlazi da je CIK jedino tijelo koje je odgovorno za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine. Također, iz Izbornog zakona proizlazi da se, pored ostalog, Centralni birački spisak formira, vodi i koristi i za provođenje referenduma, što upućuje na zaključak da se za provođenje referenduma mogu koristiti samo podaci iz tog spiska koji vodi CIK, naročito imajući u vidu činjenicu da je u Izbornom zakonu propisano da CIK može utvrditi izvod iz Centralnog biračkog spiska i za potrebe provođenja referenduma. Stoga, Ustavni sud je zaključio da su odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na Centralni birački spisak primjenjive na postupak provođenja referenduma i građanske inicijative u Republici Srpskoj.

Na osnovu toga, Ustavni sud je, primjenjujući načela i stavove iz svoje dosadašnje prakse, zaključio da osporene odredbe predstavljaju normiranje oprečno izričitim odredbama Izbornog zakona BiH kao „odluke institucija Bosne i Hercegovine“. Ustavni sud je naglasio da se, u suštini, osporenim odredbama koje je donijela Narodna skupština ponavlja tekst odredbi Izbornog zakona BiH o nadležnosti CIK-a i, bez bilo kakvog ustavnog ovlaštenja, nadležnost za reguliranje takvih pitanja s ciljem provođenja referenduma i građanske inicijative se povjerava RIK-u. Na takav način, kako je naglašeno, Narodna skupština je u cijelosti zanemarila odredbu Izbornog zakona kojom je propisana obaveza entiteta da uskladi svoje zakone i propise s Izbornim zakonom. Stoga, Ustavni sud je zaključio da odredbe ZRGI-ja, koji je donijela Narodna skupština, nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine zbog toga što su donesene protivno odredbama Izbornog zakona, čime je prekršeno ustavno načelo vladavine prava, prema kojem su entiteti dužni poštovati zakone na nivou Bosne i Hercegovine, kao i načelo obaveze poštovanja „odluke institucija Bosne i Hercegovine“, dodaje se u saopćenju.

Istavni sud BiH danas je proglasio i neustavnim odredbe Zakona o društvima za osiguranje, kojima se proširuju međunarodne ovlasti Agencije za osiguranje RS-a.

(DEPO PORTAL/mm)