Ukoliko Bosna i Hercegovina do ponedjeljka, 31. marta, ne potpiše sporazum o izmirenju duga "teškog" oko 56 miliona eura prema slovenačkom preduzeću "Viaduct", svakog dana će, po osnovu kamate, gubiti dodatnih 9.570 eura, što je oko 287.000 eura u 30 dana, odnosno mjesečno.
Potvrdio je to za Nezavisne novine advokat Predrag Baroš iz advokatske kancelarije "Baroš, Bičakčić & partners", koji zastupa kompaniju iz Portoroža u ovom postupku, zbog kojeg je BiH, "zahvaljujući" svom pasivnom odnosu, u sve većim problemima.

Jer, nedugo nakon što je Opštinski sud u Mostaru prihvatio prijedlog "Viaducta" za pljenidbu objekta Centralne banke u ovom gradu, pojavio se novi izazov - moglo bi doći i do potpune obustave vazdušnog saobraćaja u BiH.

Posljedica je to toga što je konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH obavezana da "Viaductu" isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

BiH je taj spor izgubila još 2022. godine, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je nedavno da je odluka praktično pravosnažna.

S obzirom na to da Vlada Republike Srpske nije željela da isplati dug, pravni zastupnik "Viaducta" je tražio pljenidbu objekata Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Brčko distriktu sa ciljem naplate dugovanja.

Štaviše, ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu "Viaducta", potpisan je još 2004. godine i bila je planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrani Bočac 2. Nakon toga, "Viaduct" je tužio BiH i dobio spor, a Republika Srpska, odnosno BiH, sada je dužna da plati više od 110 miliona KM.

Odluka, koja se odnosi na pljenidbu objekata Centralne banke, još nije konačna, ali se pojavio novi problem, koji se odnosi na mogućnost da BiH izgubi vazdušni saobraćaj.

Naime, Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) je pisala institucijama na nivou BiH, a u dopisu traži urgentno rješavanje sporne situacije po pitanju dugovanja BiH prema kompaniji "Viaduct".

"Evropska organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe (Eurocontrol) nas je obavijestila da joj je Izvršnim nalogom o zapljeni od strane sudskih izvršilaca iz Brisela, 21. marta 2025. godine naloženo da zamrzne i ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema državi BiH i BHANSA", naveli su iz BHANSA.

BHANSA je u ovom dopisu upozorila na izuzetnu ozbiljnost situacije, te od institucija na nivou BiH zatražila da se urgentno uključe i preduzmu konkretne korake na način da se bez odlaganja zaključi sporazum sa iskazanim ukupnim potraživanjem (glavni dug, kamata, troškovi postupka), na dan 1. mart, u iznosu od 56.328.956,48 evra odnosno 110.169.862,95 KM.

Advokat Baroš pojašnjava da je jedna kancelarija iz Belgije radila postupak koji se odnosi na blokadu sredstava BHANSA kod Eurocontrola. On kaže da je u pitanju praksa prema kojoj se može ići na naplatu potraživanja blokadom sredstava jedne zemlje kod Eurocontrola, te da cilj nije obustava vazdušnog saobraćaja, već da se blokiraju sredstva u cilju naplate duga.

Govoreći o ovoj arbitražnoj odluci, Baroš kaže da je ona konačna i pravosnažna i ni na koji način se ne može osporiti niti pobiti.

"Mi smo se od 8. maja više od 20 puta obraćali nadležnim organima, ukazivali na sve posljedice i to je bilo na Savjetu ministara u julu prošle godine i prijedlog za izmirenje arbitražne odluke nije prihvaćen", kaže Baroš.

On ističe da su više puta ukazivali da vrijeme radi u korist tužitelja i da su kamate dosta visoke.

"Kamata se dodaje glavnici, zajedno sa glavnicom čini novu glavnicu, na koju se opet obračunava kamata", pojašnjava Baroš.

On je istakao da dnevna kamata iznosi 9.570 eura, a ranije je bila oko 8.000 eura, ali se stalno povećavala.

"Sve je u rukama Savjeta ministara. Zbog te kamate vrijeme radi u korist tužitelja i iz dana u dan potraživanje raste", rekao je Baroš za Nezavisne novine.

On ističe da je na potezu BiH, te da potraživanja ostaju onolika kolika su bila zaključno sa 1. martom ove godine, pod uslovom da se sporazum o potraživanju zaključi do kraja ovog mjeseca.

"Ako se to sporazumno riješi do 31. marta, naše potraživanje ostaje na danu 1. martu 2025. godine", istakao je Baroš.

Hoće li se to i desiti, moglo bi biti poznato već sutra za kada je zakazana sjednica Savjeta ministara BiH, na čijem je dnevnom redu i informacija koja se odnosi na ovaj spor sa "Viaductom".

Nezavisne novine su pokušale da dobiju stav nadležnih institucija na nivou BiH, ali u tome nismo uspjeli. Krišto je, podsjetimo, rekla da će, u slučaju da Republika Srpske ne izvrši svoje obaveze, izvršenje ići na teret BiH, ali da u tom slučaju BiH ima pravo tužbe kako bi se naplatila od Republike Srpske. Upit smo poslali i Vladi Republike Srpske, ali nam takođe nije odgovoreno.

BHANSA su pitali kako su se oni našli u ovom problemu. I oni podsjećaju da uopšte nisu stranka u konkretnom postupku.

"BHANSA je službeno obaviještena od strane Eurocontrola da je, na temelju sudske odluke, naloženo zamrzavanje svih daljnjih isplata prema Agenciji, kao rezultat arbitražne presude donesene u korist slovenačke tvrtke 'Viaduct'. Iako BHANSA nije bila stranka u ovom sporu, suočena je s mogućnošću blokade sredstava nužnih za nesmetano odvijanje zračne plovidbe. Kako bi se pronašlo hitno rješenje i osigurao kontinuitet operacija, BHANSA intenzivno surađuje s nadležnim institucijama", rekao je za Nezavisne novine Rade Zucić, stručni suradnik za odnose s javnošću i Web u BHANSA.

I Centralna banka BiH je, podsjetimo, takođe nedavno saopštila da nisu strana u postupku, nakon što je "Viaduct" podnio nadležnim sudovima više prijedloga za izvršenje u cilju naplate duga od BiH i to putem zapljene i prodaje objekata Centralne banke Bosne i Hercegovine u Banjaluci, Mostaru i Brčko distriktu.

(DEPO PORTAL/ad)