Kozmetičke ili suštinske, kakve su izmjene i dopune Zakona o doprinosima u Federaciji Bosne i Hercegovine? Opozicija i ekonomisti misle da je prijedlog Vlade FBiH kozmetički i da neće "ugasiti vatru", dok Vlada FBiH smatra da će sačuvati radna mjesta i pomoći privrednicima.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je krajem februara utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji će biti upućen u Parlament FBiH na daljnje razmatranje i usvajanje po skraćenom postupku.

Predloženim zakonskim rješenjem se smanjuje zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena, odnosno sa 41,5 posto na 36 posto.

Ovaj zakonski prijedlog pred zastupnicima Federalnog parlamenta trebao bi se naći već 2. aprila.

Admir Čavalić, zastupnik (SBiH) u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za Faktor ističe da je ovo što je Vlada utvrdila minimum minimuma.

- Dakle, 5,5 posto kada govorimo o spuštanju doprinosa. Mi smo tražili 10,5 posto da se spusti i to bi bila kratkoročna intervencija kako bi se pokušala očuvati radna mjesta, jer vidimo da nije bilo oporavka u februaru, izgubljeno je više od 1.500 radnih mjesta u FBiH - ističe Čavalić.

Šta je sa novim radnim mjestima

Naglašava da sama fiskalna reforma ne bi trebala ići u pravcu čak ni očuvanja radnih mjesta, već u pravcu kreiranja novih radnih mjesta.

- U ovoj situaciji morate imati bilo kakve mjere kako bi očuvali ekonomsku stabilnost, mada svi indikatori padaju, od zaposlenosti, prometa, pa čak i industrijske proizvodnje koju niko više ne spominje, a koja u kontinuitetu pada u FBiH. Tako da su ovo nekakve minimalne intervencije. Amandmanski ću djelovati na ovaj zakonski prijedlog kako bi pomjerili rokove, da ne bude od 1. jula, zašto čekati. I druga stvar da nekako Vladu amandmanski obavežemo da će spustiit doprinose na još pet posto. To je nešto što su oni neformalno obećali na Ekonomsko-socijalnom vijeću, ali to se naravno ne vidi u ovim predloženim izmjenama - kaže Čavalić.

Tvrdi da je ovo neka minimalna intervencija Vlade FBiH, odnosno kozmetička promjena u kontekstu čitave fiskalne reforme.

- Da će ugasiti požar, neće, ali eto daje neku nadu da je ipak Vlada shvatila da je pogriješila i da sada plaća cijenu tih grešaka - ističe Čavalić, te dodaje da će podržati skraćenu proceduru, jer su rokovi bitni, te da ovo ne vidi kao fiskalnu reformu, nego kao intervenciju.

Kaže da nisu odustali o prijedloga da Parlament razmatra set zakona koji će omogućiti fiskalnu reformu u FBiH.

Udruženje poslodavaca FBiH podržalo je početak fiskalne reforme u ovom entitetu.

- Ukoliko utvrđeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima bude usvojen i primjena novopredložene stope doprinosa počne od 1. jula tekuće godine, u kombinaciji sa produženjem važenja Uredbe o pomoći radnicima kroz isplatu neoporezivog dijela primanja do 450 KM do kraja godine, bio bi koristan model smanjenja doprinosa na teret poslodavaca do implementacije pune reforme i smanjenje doprinosa na ispod 30 posto, počevši od 01.01.2026. godine - saopćili su ranije iz ovog udruženja.  

Dennis Gratz, zastupnik (DF) u Zastupničkom domu Parlamenta FBiHm za Faktor ističe da ovaj entitet srlja u ozbiljnu recesiju, te tvrdi da Federaciju BiH neradna nedjelja dodatno ograničava.

- Federalna Vlada se zadužuje svakih nekoliko sedmica sa novih 50 do 100 miliona KM. To su činjenice i izmjene i dopune Zakona o doprinosima neće značajno promijeniti tu situaciju, a naš Klub će zauzeti stav u odnosu na amandmane koje eventualno budemo upućivali, ako ih budu podržali, i mi ćemo podržati ovaj zakonski prijedlog, a ako ne, onda nećemo podržati, a s obzirom na to da Vlada FBiH redovno odobija podržati amandmane opozicije, pa i one dobre, pretpostavljam da nećemo podržati ovaj prijedlog - kazao je Gratz.

Set zakona odranije spreman

Kaže da je spreman set fiskalnih zakona koji su neophodni Federaciji BiH.

- Bio je spreman još u prošloj garinturi, zašto ga federalni premijer ne stavlja pred zastupnike, on to zna, kao da mu je u interesu da smo što ekonomski slabiji i nestabilniji. Ne razumijem zašto se ne ide u sveobuhvatnu reformu - pita se Gratz.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor tvrdi da radnicima smanjeni doprinosi neće pomoći nimalo jer se odnosi na dio koji plaćaju poslodavci i nakon što je minimalna plaća već povećana bez smanjenja doprinosa, sasvim je jasno da će poslodavci tu izmjenu iskoristiti samo za umanjenje svojih povećanih troškova doprinosa.

 - A ne očekujem da će iko to uskladiti za povećanje neto plaća radnicima. Ni samim poslodavcima neće puno pomoći jer je to tek neznatna razlika u odnosu na ukupno povećanje opterećenja od početka ove godine i još ostaje isti suštinski problem da je minimalna plaća znatno povećana, a da doprinosi nisu smanjeni (za sada nikako), odnosno da će biti smanjeni tek simbolično (ako se ovaj prijedlog usvoji) - ističe Gavran.

Naglašava da i dalje najveću korist ima Vlada, odnosno budžet. Jedino za one koji su svakako isplaćivali plaće iznad nove minimalne ili koji zapošljavaju nove radnike s takvim plaćama ovo jeste korisno i pravi razliku, ali opet samo minimalnu - kaže Gavran.

Tvrdi da jedino adekvatno rješenje je bilo istovremeno povećanje minimalne plaće i proporcionalno smanjenje doprinosa.

 - Ovaj redoslijed poteza je neobjašnjivo pogrešan i još nema balansa nego ostaje na štetu poslodavaca, a posljedično i mnogih radnika - zaključuje on.

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)