Kako poboljšati saradnju na svim nivoima bila je tema radnog sastanka održanog 20. marta 2025. u Zagrebu na kojemu su učestvovali predstavnici HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga s kolegama iz Željeznica Federacije BiH.

- Puno je zajedničkih tema, mogućih projekata suradnje i jačanja prometne povezanosti, ali i naslijeđenih problema. Željeznice Federacije BiH tek su u fazi pokretanja svojega investicijskog ciklusa u modernizaciju željezničke mreže te su od HŽ Infrastrukture željeli čuti iskustva u vođenju velikih infrastrukturnih projekata i korištenja europskih sredstava (u njihovu slučaju pretpristupnih) - ističe se u saopštenju Željeznica FBiH, prenosi Ekapija.com.

– Gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza: bilo da je riječ o završenim radovima bilo o radovima u tijeku bilo o fazama natječaja ili izrade dokumentacije. Najveći dio odnosi se na ulaganja u glavne željezničke koridore koji su dio TEN-T mreže i koji su pogodni za sufinanciranje europskim sredstvima, no za ostale međunarodne, regionalne i lokalne pruge osigurali smo dodatno financiranje iz EIB-a, čime smo omogućili brzi učinak obnove pruga, podizanja brzine i kvalitete željezničke mreže – rekao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.

Detektirani su glavni problemi s kojima se suočavaju obje strane i koji su specifični za obje države, a to su dugotrajni birokratski postupci, ponajprije u ishođenju građevinskih i lokacijskih dozvola, te nedostatak projektanata, čime se dodatno produžuju ionako dugi rokovi. Vrlo malo je i lokalnih izvođača s referencama i zato je neophodno oslanjati se na vanjske izvođače, na primjer, iz Turske ili Kine.

– Projekti ulaganja u autoceste u Bosni i Hercegovini su pri završetku i nakon toga počinje ciklus ulaganja u željeznicu. Želimo prikupiti što više iskustva drugih kako bismo što lakše preboljeli te dječje bolesti u planiranju i vođenju infrastrukturnih projekata – rekao je v.d. predsjednika Uprave ŽFBiH Mirza Hadžibegić.

Za BiH specifični su dodatni problemi poput problema s imovinom i zemljišnim knjigama, posebnosti dvaju entiteta i dosta naslijeđenih neriješenih problema. Zbog toga je vođenje projekata u praksi vrlo teško i složeno. Uz rješavanje navedenih problema potrebno je obnoviti stare flote i uspostaviti izravne prometne veze. Važnost prometne povezanosti istaknuo je i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić:

– Unatoč dugome vremenu putovanja postoji interes i volja za ponovno uvođenje izravne linije Zagreb – Sarajevo. Osim toga nastavljamo održavati sezonske linije prema Pločama uz mogućnost produljenja na dulji period i s većim brojem linija.

I pored ogromnog potencijala luke Ploče opseg teretnog prevoza između dvije država je u padu u zadnjih pet godina. To kako poboljšati suradnju opterećenu naslijeđenim problemima pojasnio je direktor HŽ Carga Dragan Marčinko:

– Promijenila se tehnologija. Poslovanje je danas digitalno, no unatoč tome na granici se mijenja strojovođa, a ponekad i lokomotiva. Pritisak je Europske unije da se to promijeni. Isti propisi u obje zemlje i prednost jezičnog razumijevanja izvrstan su temelj koji omogućuje povećanje opsega teretnog prijevoza.

Naravno, neizostavna tema bila je i unska pruga. Zajedničko međuresorno operativno tijelo dviju zemalja nastavit će s redovitim sastancima o mogućnostima njezine obnove, modernizacije i stavljanja u promet. 

(DEPO PORTAL/ad)