Udruženja ratnih žrtava predlažu da 9. januar bude proglašen danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

- Nakon što smo prošle godine, između ostalog, predložili da se 9. januar proglasi danom žalosti u Federaciji BiH, a imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, predlažemo svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da u skladu sa svojim nadležnostima pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti u okviru svojih teritorijalnih i ustavnih nadležnosti - navedeno je u saopćenju Udruženja Pokret Majke eneklava Srebrenice i Žepe te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ta udruženja ističu da je 9. januara 1992. godine započela realizacija udruženog zločinačkog poduhvata proglašenjem "države srpskog naroda" u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata. 

U tekstu odluke o proglašenju dana žalosti, predložene vlastima u BiH, udruženja ističu nasljeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), posebno značaj i sadržaj pravosnažnih presuda,  a među njima i presude u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije, naglašavajući značaj i važnost Ujedinjenih naroda (UN) i Evropske unije (EU) u borbi za svjetski mir, borbu protiv nekažnjivosti i njihov doprinos radu UN sudova te odluka i presude Ustavnog suda BiH i Suda BiH, međunarodnih propisa i konvencija o primjeni mehanizama koji garantuju međunarodna prava i slobode svih ljudi bez obzira na rasu, vjeru, naciju ili spol.

Presudama MKSJ-a i MRMKS-a utvrđena su dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH. Također, presudama MKSJ-a potvrđen je međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH. Utvrđena su teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica udruženih zločinačkih poduhvata. Prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut je od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i istočnoj Bosni. Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je udruženi zločinački poduhvat s političkim rukovodstvom Srba u BiH. Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti, navode također Majke Srebrenice i Žepe, kao i Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

Ustavni sud BiH suprotstavio se proglašenju 9. januara kao praznika u Republici Srpskoj, ali vlasti u Republici Srpskoj to ne poštuju i u kontinuitetu obilježavaju 9. januar, navode također udruženja.

- Svi građani BiH su 9. januara 1992. godine, bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava. Nasljeđe ovih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju obim i odgovornost za zločine u BiH. Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice - citat je iz saopćenja.

U situaciji kada MKSJ/MRMKS i Visoki predstavnik decenijama u kontinuitetu izvještavaju o negiranju zločina i historijskom revizionizmu, obilježavanje 9. januara kao praznika vrijeđa i ugrožava ne samo sve žrtve zločinačkih planova i poduhvata nego i ruši te potkopava međunarodni pravni poredak, ali i pravni sistem BiH. Javno slavljenje 9. januara, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH i presudama UN-a i međunarodnih sudova, „prst je u oko“ žrtvama zločina, naglašavaju udruženja ratnih žrtava.

(FENA/ad)