Napad na instituciju, napad na državu, podstrekivanje od strane nekih ekstremnih grupa, sve su to pitanja na koja Tužilaštvo Unsko–sanskog kantona traži odgovore, kako bi rasvijetlilo uzroke terorističkog napada koji je potresao cijelu Bosnu i Hercegovinu, piše Deutsche Welle.

Tužilaštvo je saopštilo da je osumnjičeni (2009.) imao odjevni predmet preko polovine lica prilikom ulaska u Policijsku stanicu Bosanska Krupa, a potom u dežurnu sobu u kojoj su se u tom trenutku nalazila dva policijska službenika. Nakon toga ih je bez ikakvog povoda napao nožem. Ozrenu Maranu, zadao povrede grudnog koša od kojih je kasnije preminuo, a Avdi Hasanoviću povrede abdomena i glave, koji je van životne opasnosti.

Motiv

„Nezvanično, motiv je napad na instituciju, odnosno policijsku stanicu kao organ, s ciljem zastrašivanja stanovništva. Pored ovog motiva provjeravaće se i da li je maloljetno lice bilo podstrekivano i da li iza njega eventualno stoje neke ekstremne grupe“, rekla je glavni tužilac USK Merima Mešanović.

Napad je i zvanično okarakterisan kao teroristički čin, a to po definiciji znači da su ispunjena dva osnovna elementa – nasilje i napad na državu. Ovom se u nekim teorijama dodaje i oporuka, o čemu se nadležni organi u BiH tek trebaju oglasiti. Do tada, stepen bezbjednosti pojačan je teritoriji cijele Federacije BiH, a na području UKS specijalna policija sa dugim cijevima sinoć je vršila pretrese na više lokacija u vezi sa ovim slučajem. 

U međuvremenu su se pojavile špekulacije o vjerskom fanatizmu kao mogućem razlogu ovog terorističkog čina, ali u tužilaštvu i policiji ne potvrđuju ove navode.

„U medijima su se pojavile nezvanične informacije da je lice uzvikivalo, povikivalo...međutim, to je nešto što za sada nije utvrđeno. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja moći ćemo sa tako nečim izaći u javnost“, rekao je direktor Uprave policije Unsko–sanskog kantona Amel Kozlica.

Javnost u cijeloj BiH je u šoku i nevjerici, posebno stanovnici Bosanske Krupe i Novog Grada odakle je bio ubijeni Ozren Maran. Ne mogu da vjeruju da se ovakav napad desio u ovom krajiškom mjestu.

„Neshvatljivo mi je. Ja sam u šoku. Ne mogu da se pomirim sa tim“, „Predivni ljudi sa kojima sam se često viđao. Samo sat – dva prije toga imao sam sa njima komunikaciju. Ne znam, ništa ne znam", rekli su neki od stanovnika Krupe, dok su vidno uznemireni prolazili pored policijske stanice u ovom mjestu. 

Amnestija od krivične odgovornosti

U okviru istrage pretresena je porodična kuća počinioca terorističkog čina, a policija je demantovala informacije o hapšenju roditelja maloljetnika. Upravo činjenica da se radi o maloljetnom licu, amnestira ga od krivične odgovornosti. Za ovo krivično djelo propisana je kazna zatvora od 10 godina do doživotne robije, ali Krivični zakon Federacije ovdje se ne može primijeniti.

„Ovom maloljetnom licu ne može se izreći takva kazna, niti kazna zatvora, jer je mlađi od 16 godina, dakle ne radi se o starijem maloljetniku, nego o mlađem maloljetniku. S obzirom na to, njemu se mogu izreći zatvorske mjere, odnosno, upućivanje u odgojno-popravni dom u trajanju od pet godina“, objasnila je glavni tužilac USK Merima Mešanović.

Da li su zakazale obavještajne službe, porodica, škola, potpuno uništeno društvo u kojem su devijacije bilo kakve vrste karta za ulazak u virtuelni svijet i brzu popularnost, niko u ovom trenutku ne može da odgovori na to pitanje. Za naknadnu pamet biće potrebna dublja analiza, koja se aktuelizuje samo kada se dogode ekstremni slučajevi, nakon čega se u pravilu formira ekspertska grupa, podnoseći izvještaje koje na kraju niko ne čita.

O prevenciji govori i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak, koji u ovom slučaju amnestira policijske agencije od odgovornosti.

„Pod jedan, roditelji su trebali imati informaciju da se sa djetetom nešto događa. Škole i sve ostale institucije su trebale biti uključene do momenta policije. Policija je zadnja“, kategoričan je Isak.

Novi fenomeni

S druge strane, otvorilo se pitanje bezbjednosti i cijelog sistema za koji se mnogi pitaju da li je zakazao ili je ipak riječ o uticaju sa strane. Stručnjaci za bezbjednost slažu se da veliki uticaj, posebno na mlađa lica, imaju dešavanja na Bliskom istoku, koja su od 7. oktobra prošle godine radikalizovali značajan broj ljudi.

„Mi vidimo buđenje mreža za širenje mobilizirajućih narativa za izvršenje nasilja za koja smo mislili da su potpuno ugašena nakon poraza ISIL-a 2019. godine. Međutim, bilo je naivno vjerovati da će jedan takav pokret završiti tako lako“, kaže stručnjak za bezbjednost Vlado Azinović, navodeći da je samo u zemljama Evropske unije izvršeno nekoliko desetina terorističkih napada u kojima je uhapšeno oko 60 lica, od kojih su čak dvije trećine starosti od 13 do 18. godina.

„Imamo pojavu novog fenomena koje kolege na zapadu zovu tik tok teroristi, da se maloljetne osobe 13, 14, 15 godina angažuju kao izvršioci teških krivičnih dijela kao što je terorizam", rekao je Azinović za N1, navodeći da bezbjednosnim agencijama upravo taj on line prostor sada predstavlja najveći izazov.

Svi teroristički napadi u BiH

Iako se posljednji teroristički napad u Bosni i Hercegovini dogodio prije više od deset godina, mete su većinom bile policijske stanice. Prvi napad se dogodio se u Bugojnu 2010. godine, kada je na policijsku stanicu bačena eksplozivna naprava. Ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, dok je jedan službenik teže ranjen. Napad je okvalifikovan kao teroristički čin, a napadač Haris Čaušević, osuđen je na 35 godina zatvora. Godinu dana kasnije Mevlid Jašarević pucao je na američku Ambasadu u Sarajevu, ranivši jednog policajca.

Napad na policijsku stanicu u Zvorniku 2015. godine podigao je sve policijske agencije u BiH na noge, ali se od tada malo šta konkretno promijenilo u pristupu zaštite od terorizma. Naoružan sa dvije puške, pištoljem i džepova punih municije, Nerdin Ibrić došao je automobilom ispred policijske stanice u Zvorniku, pucao iz puške usmrtivši policajca na vratima. Nakon toga je ranio još dvojicu policajaca, a u razmjeni vatre je likvidiran. Policijski izvještaji pokazali su da je izgovarao je „Alah ekber" dok je pucao.

Nekoliko mjeseci kasnije u sarajevskom naselju Rajlovac, Enes Omeragić je ubio je dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH, a nakon toga izvršio samoubistvo. Nadležne policijske agencije povezivali su ih sa radikalnim pokretima koji su podržavali ISIL.

(DW/DEPO PORTAL/ad)