Priroda je nepredvidiva tijekom svih godišnjih doba - to nam i brojni slučajevi u Bosni i Hercegovini redovno dokazuju.

Ipak, munje, koje se događaju uglavnom samo ljeti, nešto su od čega se posebno teško zaštititi. One godišnje u svijetu, u prosjeku, odnesu 25.000 života. Naša zaštita od njih mora uključivati i poštovanje prirode. Donosimo savjete koje su u programu N1 podijelili Vedran Zubić, profesor geografije, i Dijana Rađo iz GSS stanice Sarajevo.

Rađo sa bogatim iskustvom djelovanja u GSS- u iza sebe napominje kako akcije spašavanja na planinama i teže dostupnim terenima nikako nisu nešto što se dešava samo zimi. Upravo suprotno – česti su oni koji se bezrazložno opušteni na takve terene upućuju baš ljeti.

Stoga, ističe nam, poprilično česti pozivi GSS-ovcima stižu jer ljudi u prirodu odlaze nespretno i neslojevito odjeveni, te zbog činjenice da nisu istražili prostor na koji su se uputili.

Ignoriranje potencijalnih opasnosti je zaista često ono što ljude dovede u problem, upozorava i profesor Zubić.

- Vrijeme se mijenja prebrzo, pogotovo na planinama. Dovoljno je samo da jedan oblak pokrije sunce, da dobijete pad temperature, promjenu pritiska. Jučer se dogodio submarinski potres između Mljeta i Pelješca jačine 4 Richtera. Problem je što su ljudi oko šest ujutru, koji su izlazili iz kuća, odlazili na plažu neki su se i kupali. Problem je taj što kad se dogodi potres na dnu mora, postoji potencijalna mogućnost pojave tektonskog vala. On kod nas nikada neće biti kao u Japanu, međutim svaka denivelacija vode nama izaziva problem. Ovo govorim jer ljudi su od potresa bježali na obalu. Najgora stvar koju možete raditi prilikom potresa je bježati na obalu - navodi.
poster

Dodaje kako su upozorenja koja često možemo čuti iz GSS-a tu sa itekako dobrim razlozima.

- Evo, uzmimo za primjer planinu Prenj. Prenj su bh. Himalaji. Ime potiče od staroslavenskog Boga Peruna – to je bog munje i groma. Često se događa da se na njemu planinari bez da se ispita teren, a to je jedna hidro bomba, na kojoj se brzo mijenjaju sve meteorološke pojave - ističe.

Upozorava – planine iziskuju posebnu pripremu, no ipak ono što često viđamo među bh. građanima koji ih pohode je režim po kojem jednostavno sjedaju u svoje automobile i upućuju se na odabrani teren.

Kako se zaštititi?

Munje su pojave karakteristične za ljeto, a godišnje u prosjeku odnesu živote 25.000 ljudi. Na pitanje kako se zaštititi je teško odgovoriti, no Zubić je istaknuo stvari koje potencijalno mogu pomoći.

- Najbolje je naći čvrstu gradnju, vratiti se u svoj automobil kojim smo došli, nikada ne ići ispod drveća – nije nam zaštita nego potencijalni problem. I voda je veliki problem, i od nje treba bježati. Tu u problemu često mogu biti i ribolovci, često ćete čuti kako je nekog ribara udarila munja. Treba se sklupčati, naći neku pukotinu, sageti se. Koristite mobitel slobodno, nije istina ono što se čuje o njegovom korištnju tijekom nevremena. I uvijek provjeravajte vremenska upozorenja prije nego se negdje uputite. Nepoštovanje prirode je najveći problem – tamo nemate šta raditi u sedam ili osam sati naveče ako niste dobro zaštićeni - rekao je.

Sugovornici N1 poručuju da slučajevi o kojima često govorimo nisu prirodne nesreće – nego prirodne pojave, a do nesreće vrlo često dolazi i ljudskim nepromišljanjem, prenopsi Večernji list. 

(DEPO PORTAL/ad)