Zbog toga već duže vremena vlada prava pomama za zemljištem u ovom dijelu BiH. Ono državno za sebe su obezbjedili najmoćniji, dok se cijena privatnog u posljednjih nekoliko godina utrostručila, piše Oslobođenje.

Podaci Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove (RGURS) na to ukazuju.  Primjera radi, prosječna cijena građevinskog zemljišta u Ljubinju je 2021. godine bila 1,1 KM po kvadratu da bi njena vrijednost u prošloj godini skočila na 27,6 maraka. U Nevesinju se prošle godine kvadrat zemljišta plaćao 9,2 KM dok je samo prije dvije godine ta cijena bila 1,5 KM.

Vrijednost zemlje u Bileći je sa 3,5 KM u 2021. godini u prosjeku naglo skočila na 16 KM u 2022. i tu cijenu je zadržalo i u prošloj. Najskuplje građevinsko zemljište prošle godine plaćalo se u ovoj lokalnoj zajednici po 40,7 KM, a najskuplja parcela je prodata u Nevesinju gdje je za 26,5 dunuma iskreširano 212.232 KM. 

Direktor kompanije „Etmax“ iz Banjaluke koja ima veliko iskustvo u ovoj oblasti Siniša Maksimović svjedoči kako je razvojem solarne energije rasla i potražnja, a time i cijena zemlje.  

- Na početku se zemlja kupovala po cijeni za tri do četiri marke po kvadratu. Riječ je o kršu i zadnjoj klasi zemlje. Međutim kako je interesovanje raslo, tako je rasla i cijena pa ona sada ide i do osam maraka - kaže on. 

Prema njegovim riječima cijena se u zadnjih osam godina uduplala. 

- Na tom području smo već 13 godina i dosta dobro smo upoznali ljude i potencijalne površine za gradnju. Ljudi se često sami jave sa ponudama, a mi ih kada se ukaže potreba za zemljištem zovemo - zaključio je on. 

Sa druge strane, brojni investitori, među kojima je dosta i političara stalo je u red za zemlju u svojini Republike Srpske. 

Jedan od posljednjih kojeg je uhvatila solarna groznica je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović. 

On je preko svoje supruge i njenog preduzeća “Energy of the future” iz Bijeljine tražio pod koncesiju 244 hektara zemljišta Republike Srpske na lokaciji Hadžibegovo brdo u Bileći, a Vlada, u kojoj i sam sjedi, prije nekoliko sedmica mu je dala saglasnost.

Elektrana „Bileća – solar 1“ imaće instalisanu snagu od 140 megavata, a planirana je godišnja proizvodnja od nepunih 198 gigavat časova struje. 

Obaveza mu je da plati jednokratnu naknadu od 1,15 miliona KM te 0,0055 KM za svaki proizvedeni kilovat sat struje. Koncesija je dodijeljena na 50 godina, a kroz nekoliko dana se očekuje i potpisivanje ugovora. 

Ostatak teksta pročitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/mm)