Nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve kompliciranijih globalnih odnosa, mnoge države zabrinute su za svoju sigurnost i nameću pitanje vojnog roka. O tome se govori i u Bosni i Hercegovini, piše DW.

Vraćanje obveznog vojnog roka u BiH nije samo sigurnosno pitanje, smatra se i odgojnom mjerom, discipliniranjem mladih, ali i osjetljivim političkim pitanjem. No, sudeći prema sugovornicima DW-a, mladi nisu oduševljeni ovom idejom, dok oni nešto stariji smatraju kako je potrebna.

Za sada tek u 13 država u Europi vojni rok je obvezan – Bjelorusiji, Estoniji, Litvi, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Ukrajini, Kipru, Švicarskoj, Grčkoj, Austriji i Turskoj. Ostale, manje-više, o ovom pitanju sve intezivnije polemiziraju. Za Deutsche Welle iz Ministarstva obrane BiH, kažu kako za to “nema uvjeta”.

Istraživanje Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva pokazalo je da 90 posto ispitanika podržava uvođenje obveznog vojnog roka. Čak 45 posto anketiranih misli da je “vojni rok odličan alat za stjecanje discipline i radnih navika, a 26 posto da mlada osoba treba biti spremna u slučaju sukoba”.

Tek je 10 posto ispitanih protiv uvođenja obveznog vojnog roka, 27 posto njih smatra kako bi to trebao biti slobodan izbor, a 24 posto da mladima treba obrazovanje, posao i stimulativna plaća, a ne oružje.

Iako se radi o malom uzorku, tek 361 ispitanih različite starosti, od čega su 84 posto muškarci, predsjednik Centra za sigurnosne studije, sc. Denis Hadžović, kaže da bi visok postotak onih koji podržavaju uvođenje vojnog roka trebao potaknuti ozbiljniju raspravu po ovom pitanju.

- Trebale bi se razmotriti mogućnosti i modeli angažmana mladih u pomoći oružanim snagama, ali i pri humanitarnim okolnostima. Iz iskustva u Ukrajini vidjeli smo kolika je važnost ljudskog potencijala, a vidimo kako se u državama Europe, kao i u našem susjedstvu, vode ozbiljne rasprave oko ovog pitanja - kaže Hadžović za DW.

On pri tom naglašava i odgojnu mjeru: “Poremećene su nam vrijednosti discipline i rada kod mladih, koje treba imati jedno zdravo i uspješno, suvremeno društvo”.

Kritike prema suvremenom načinu života i sveukupnom kontekstu u kojem odrastaju mladi, a što je, po njemu, i razlog njegovog ‘ZA’ služenje vojnog roka te s nekim sadržajnim promjenama među kojima i u vremenskom trajanju, ima i specijalist traumatološke psihologije, dr.sc. Marko Romić.

- Razvidno je da su zakazali obiteljski, predškolski, školski odgoj, uvođenje obveznog vojnog roka čini se kao jedan od načina da se to sveopće kretanje ka propasti djelomice uspori - komentira ovaj psiholog za DW.

Po njemu, jedna od najvažnijih lekcija pri tom služenju vojnog roka, trebala bi biti učvršćivanje tijela i duha.

- Osobno, služeći vojni rok, najbolje sam naučio izuzetno važnu vještinu – trpljenje i strpljenje, te razvijanje i učvršćivanje tolerancije na frustraciju - kaže Romić te zaključuje da će onaj tko na vrijeme ne nauči tu lekciju imati ozbiljne probleme u životu, a njegova okolina probleme s njim.

Ostatak teksta možete pročitati ovdje.

(DEPO PORTAL/mm)