Šta tačno mozak ima protiv promjene navika? Kada ste zadnji put uradili nešto silom navike i požalili zbog toga? Na koji način promijeniti svoje loše navike? Samo su neka od pitanja na koja neurolog Jasmin Kulenović ima odgovore.

Naše male rutine od kuvanja jutarnje kafe i odlučivanja kako da stignemo na posao, do pranja zuba prije spavanja - upravljaju našim životima. Iako se mnogi ne bi složili da su robovi navika, postavlja se pitanje zašto naš mozak tako funkcioniše?

- Preko 80% naših svakodnevnih aktivnosti se odvija automatski, bez posvećivanja pažnje onome što radimo. Mozak teži rutinama radi efikasnosti i štednje energije, što je neurobiološki opravdano, ali može dovesti i do ukorenjavanja loših navika s negativnim posljedicama. Važno je biti svjestan ove dinamike i aktivno oblikovati zdrave rutine radi očuvanja mentalnog i fizičkog blagostanja - objašnjava Kulenović. 

Kada postanemo svjesni svojih navika tj. rutina, često nailazimo na poteškoće u promjeni istih. Naučnici su dokazali da je u prvih nekoliko godina života naš mozak izuzetno prilagodljiv što se vremenom smanjuje. Razlog za to je što našem mozgu stalno mijenjanje postane pretežak posao. 

- Kada steknemo navike, naš mozak nas nagrađuje vlastitim opioidima domaće proizvodnje, koji stvarno stvaraju ovisnost. Što smo stariji, to nam je teže da promenimo bilo šta - istakao je Kulenović.

On takođe objašnjava da kada nešto naučimo po prvi put, to kontroliše naš cerebralni korteks. Nakon ponavljanja radnje, ona postaje rutina usađena u bazalne ganglije - duboko u mozgu. 

- Ovdje se navika pohranjuje kao fiksni proces koji se više ne može izbrisati. Zbog toga je izuzetno teško zamijeniti staru naviku novom. Tome svjedoči i teško odricanje navike pušenja - kaže Kulenović i dodaje. 

- Zato kada pušač želi prestati pušiti, stalno razmišlja o cigaretama - to je zato što naš mozak protestuje bilo kakvoj promjeni.

Drugim riječima - naš mozak nas potkopava kada želimo promijeniti svoje ponašanje, zato što mu je ponovno učenje mnogo teže. Kulenović ističe da je idealan način za prekidanje štetnih navika, pronaći zamjene na putu do željenog ishoda. 

- Uzmimo slučaj s cigaretama - iako je najbolje prestati pušiti, mnogima je to veoma težak zadatak, ne samo zbog nikotina nego i ritualnog i senzornog iskustva koje ova navika pruža.Tada se treba informisati o manje štetnim alternativama, poput uređaja za zagrijavanje duvana koji umjesto dima oslobađaju aerosol koji sadrži potrebnu dozu nikotina, i imitira ritual pušenja dok je količina štetnih produkata sagorjevanja značajno redukovana. Nerijetko ovakva tranzicija može da olakša procese na putu do potpunog prestanka pušenja - objašnjava Kulenović.

Psihološki napor je potreban pored ponavljanja i mogućnosti nagrade. Prema riječima Kulenovića, sama pomisao je poticaj za promjenu našeg ponašanja i uvijek je ključni faktor. 

- Svaka promjena je teška i potrebno je mnogo napora da se izborite sami sa sobom, ali svakako uvijek postoji način i put do manje štetnih alternativa koje će nas osloboditi okova zvanih loša navika - objašnjava Kulenović.

(DEPO PORTAL/ad)