U Federaciji Bosne i Hercegovine u prošloj godini urađeno je 16 transplantacija bubrega, i to 10 u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla i šest u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, piše Faktor.

Brojka pokazuje određeni pomak u odnosu na prethodne godine, ali je to i dalje daleko, kaže Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, od 2016. i 2017. kada se u našoj zemlji, na godišnjem nivou, bilježilo oko 30 transplantacija.

Šta rade transplant kordinatori

- Šesnaest transplantacija u godini nedovoljno je ako uzmemo u obzir broj pacijenata koji čekaju na presađivanje bubrega i jetre. Oni koji čekaju transplantaciju jetre posebno su ugroženi, jer u posljednje četiri godine nije urađena nijedna. Prošle godine imali smo dvije kadaverične transplantacije (presađivanje organa sa mrtvih donora) i oba su bila iz Kantonalne bolnice Zenica, koja je i dalje najbolja bolnica u BiH. Ostale transplantacije bile su sa živih donora, a kad se poredimo sa zemljama u regiji, posebno sa Hrvatskom, ali i šire, ta brojka je i dalje mala i puno više moramo raditi na tom polju - ističe Žuljević.

Kao problem navodi činjenicu da menadžmentima u kliničkim centrima transplantacije nisu prioritet, a razlog su i što se zdravstvene ustanove u Sarajevu i Tuzli suočavaju sa nedostatkom kadra.

- Imam informaciju da su pacijenti obrađeni prije nešto više od mjesec dana, ali još čekaju na transplantaciju, što govori da klinički centri nemaju dovoljno stručnjaka koji će raditi transplantacije. No to je posao Federalnog ministarstva zdravstva koje treba rješavati kadrovske probleme. Pomenuo bi i transplant kordinatore. Ako je Zenica imala dva donora organa od preminule osobe, a Sarajevo i Tuzla nijednog, to nam govori da se mora napraviti ogroman iskorak i više razgovarati sa porodicama preminulih osoba kako bi dobili pristanke. Naravno da svijest građana BiH nije na nekom nivou, kada je riječ o doniranju organa, ali to se mora mijenjati. Donorska mreža BiH radi koliko može, mora se postaviti pitanje koliko transplant kordinatori, a imamo ih 12 ili 13, ulaze u razgovore sa porodicama pacijenata koji su moždano preminule osobe? Mi to vidimo kao usko grlo i stoga je nemoguće da Zenica ima dva donora, a Sarajevo i Tuzla, gdje je protok pacijenata, potencijalnih donora organa, daleko veći, nijednog. To nisu prazne priče, o tome postoje statistički podaci - navodi Žuljević.

Dodaje da su transplant kordinatori pod direktnom ingerencijom menadžera kliničkih centara, te ako oni ne žele da se rade, BiH će i dalje na godišnjem nivou imati 15 transplantacija, a daleko više onih koji će na presađivanje organa u inozemstvo.

Ostatak teksta možete pročitati ovdje.

(DEPO PORTAL/mm)