KRIZA NA TRŽIŠTU

Nestašica lijekova i u bh. apotekama: Nude se zamjene, a evo šta se traži najviše

Hronika11.01.24, 10:02h

Nestašica lijekova i u bh. apotekama: Nude se zamjene, a evo šta se traži najviše
Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

 

 

U ljekarnama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u opskrbi tržišta.


Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.


Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.


"To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta", ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih točno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu. 


Europska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprečavanjem pojave nestašica. 


Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Europi.


Povećava se potrošnja antibiotika


Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika.


Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).


"Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se značajno povećala", naglašavaju iz Agencije.


Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz grupe Antineoplastici i imunomodulatori, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma. 

 

(FENA/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook