Na svim nivoima administracije u BiH postoji otpor da se objavi registar svih zaposlenih u javnim institucijama, pišu Nezavisne.

Uprkos insistiranjima EU, Svjetske banke i drugih međunarodnih donatora da se spisak uspostavi, na ovom planu urađeno je malo jer vlasti pokušavaju spriječiti javnost da ima puni uvid u to ko sve radi u državnoj službi.

Republika Srpska je još 2017. godine donijela Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava, međutim ni danas ne postoji uvid javnosti u broj zaposlenih. Osim toga, prije nekoliko godina nakon afere diploma pokrenuta je rasprava o potrebi da se utvrdi stručna sprema svih zaposlenih u javnim institucijama, ali ni na tom planu nije bilo napretka.

Međutim, Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, rekao je Nezavisnim da će BiH do maja naredne godine na svim nivoima konačno dobiti registar svih zaposlenih u javnoj upravi.

- Mi to u 2024. godini moramo završiti jer su to sve zahtjevi EU i uslov za otvaranje pregovora sa EU, ali nezavisno od evropskih integracija mislim da to prvo moramo da uradimo radi sebe jer građani imaju pravo na transparentnu i otvorenu javnu upravu - rekao je on.

Pojasnio je da je konačno počela revizija Akcionog plana koji je ranije donesen, s ciljem da se on uskladi sa zahtjevima EU, odnosno s Pravnom stečevinom EU.

- Timovi koji rade na revidiranju su neki dan održali prvi sastanak sa svim nivoima vlasti. Prioritet u reformskim procesima će biti digitalizacija u oblasti e-usluga - dodaje on.

Dodao je da Kancelarija koordinatora otpočetka insistira na potpunoj transparentnosti kompletne javne uprave.

- Registar državnih službenika je tu jedna od najvažnijih stvari koje moramo uraditi. Dio tog posla smo već uradili, a jedna od prioritetnih aktivnosti svakako će biti kompletiran registar državnih službenika u cijeloj javnoj upravi, ali mi smo insistirali zajedno sa Svjetskom bankom, koja je s pravom na tome insistirala da se uspostavi i registar službenika javnih preduzeća - rekao je Ćuzulan. 

Za sve ove procese, kako je naglasio, rok je maj 2024. godine, a na insistiranje Evropske komisije potrebno je donijeti i zakon o državnoj službi, koji treba da bude usklađen s Pravnom stečevinom EU.

- Rok je maj naredne godine i paralelno s tim trebalo bi da se održe i donatorske konferencije da bi se obezbijedila sredstva za ove reformske projekte - rekao je Ćuzulan.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije naglašeno je da BiH nema javnu upravu u skladu s evropskim standardima, ali da je postignut "manji napredak". 

- Pet godina nakon usvajanja akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još nisu međusobno usklađeni, a u procedurama zapošljavanja nema kriterijuma po meritumu. Nadzor nad ljudskim resursima nije efikasan u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka koje je uključeno u zajedničku platformu još nije operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab - naveli su oni.

Podsjetili su da 14 prioriteta u Mišljenju Evropske komisije o kandidaturi BiH traži unapređenje ukupnog funkcionisanja javne administracije kroz uspostavljanje profesionalne i depolitizirane državne službe.

(DEPO PORTAL/mm)