Mujo Rekić, mještanin sela Bašići u okolini Sanskog Mosta svaki dan djecu vozi bagerom u školu. Razlog je, kako kaže, to što automobilom ne može proći cestom koja je uništena zbog iskopavanja uglja u neposrednoj blizini.

Ovo selo se nalazi uz površinski kop gdje se iskopavanje rude vrši već osam godina. Zbog dugogodišnje eksploatacije rude, prva kuća u ovom selu je udaljena 40 metara od samog kopa.

U selu živi 12 porodica.

"Pored moje kuće se nalazi provalija duboka 70 metara zbog tog kopanja, sad su nas još i deponijom zatrpali", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mujo Rekić.

Iskopavanje ruda se pored Bašića, vrši i u još šest sela u okolini Sanskog Mosta, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Općinsko vijeće sa mještanima sela i načelnikom Sanskog Mosta zatražili su uključivanje kantonalnog Tužilaštva, najavljujući pokretanje tužbi protiv firme "Lager" iz Posušja koja taj ugalj eksploatiše od 2015. godine.

Iz kompanije Lager za RSE su kazali kako se "pridržavaju svih zakona i propisa". Iz Lagera se nisu konkretno osvrtali na trenutno stanje na terenu.

U međuvremenu i ekološka udruženja najavljuju da će se uključiti u ispitivanje kvaliteta vode u rijeci Blihi i njenom vodopadu, koji su u neposrednoj blizini rudnika.

Ovaj vodopad je Općina Sanski Most 2012 godine proglasila zaštićenim spomenikom prirode Bosne i Hercegovine III kategorije.

BiH ima 43 zaštićena područja prirode, od kojih je 31 u entitetu Republika Srpska, a 12 u Federaciji BiH.

Ta područja predstavljaju dijelove teritorije značajne po biodiverzitetu, očuvanosti izvornog pejzaža i turističkim potencijalima.

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije kaže za RSE kako će od vodne inspekcije tražiti pojačani nadzor zbog zagađenja rijeke Blihe i njenog vodopada.

Šta kažu mještani?

"Mi se bojimo da nam neće početi rušiti kuće, jer idu sve bliže kućama, već su neke kuće počele pucati zbog miniranja, napukle su dobro", kaže za RSE, Senad Cerić, mještanin sela Fajtovci, jednog od sedam sela gdje traju iskopavanja rude.

Stanovnici navode i da natovareni kamioni sa ugljem svakodnevno prolaze kroz naseljena mjesta.

"To je katastrofa, rade šta hoće, kopaju kako hoće. Selo Bašići je zatrpano mještani ne mogu izaći na glavnu cestu, koja vodi prema Bosanskoj Krupi, tamo je najteže stanje", kaže Ibrahim Hodžić, mještanin Gornjeg Kamengrada, u kojem se također iskopava ugalj.

Vrhovni sud Federacije preispitivao odluku

Rudnik mrkog uglja (RMU) Kamengrad, gdje se vrši iskopavanje, je privatizovan 2013. godine. Kompanija "Lager" je koncesiju za iskopavanje uglja na tom području dobila 2015. godine i to na površini od preko hiljadu hektara.

Pravo za iskopavanje uglja, kako tvrde mještani i ekološka udruženja, ova kompanija je dobila bez saglasnosti prethodnog nosioca tog prava firme Rudnik mrkog uglja Kamengrad. Kažu kako nije provedena ni javna rasprava sa mještanima.

"Oni su dobili koncesiju na 1.070 metara, ali bojim se da su oni to koncesiono polje prošli, oduzeli mi moju zemlju i zatrpali 11 dunuma", kaže mještanin Senad Cerić iz sela Fajtovci.

Prijenos prava na eksploataciju mrkog uglja sa RMU Kamengrad na "Lager" potpisao je bivši ministar energije rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić.

Bivši ministar Džindić za RSE nije htio govoriti o tome jer je kako kaže 'izvan politike'.

Njegovu odluku preispitao je i Vrhovni sud Federacije.

U presudi koja je u posjedu RSE navedeno je kako je tokom prijenosa prava na eksploataciju prekršen Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, na način da su pojedine odredbe pogrešno primjenjivane.

"Taj prijenos prema izričitoj zakonskoj odredbi, može se izvršiti samo uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelio, ali se ne može prenositi pravo na eksploataciju mineralnih sirovina sa jednog preduzeća na drugo bez volje (a ni bez učešća u postupku) drugog preduzeća koje je imalo ranije pravo na koncesiju", navedeno je, između ostalog, u presudi Vrhovnog suda Federacije.

Vrhovni sud FBiH je zbog toga predmet vratio Federalnom ministarstvu energije na ponovno postupanje.

Nastavak teksta i priloženu dokumentaciju možete pogledati ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)