Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u augustu je zabilježen rast cijena proizvoda i usluga za ličnu potrošnju za 4,7 posto, što je više za 0,7 u odnosu na izvještaj iz jula.

PONUDA I POTRAŽNJA

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević i pomoćnica ministra Merima Maslo razgovarali su u Mostaru s predstavnicima Udruženja poslodavaca Federacije BiH i trgovačkih tvrtki o načinima ublažavanja svakodnevnog rasta cijena hrane. Hasičević i Maslo razgovarali su s predstavnicima trgovačkih tvrtki o provedbi Odluke o ograničavanju trgovačkih marži za pojedine proizvode koja je na snazi od 9. septembra, te mogućnostima proširivanja popisa proizvoda.

Dogovoreno je da se popis od devet artikala za koje je ranijom odlukom utvrđena maksimalna marža proširi na njih 15, a na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH to je i potvrđeno. To su: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma, hljeb polubijeli pšenični, zatim jestivo suncokretovo ulje od litar, so od kilogram, šećer kristal bijeli od kilogram, makaroni 400 grama, riža dugo zrno 800 grama, te litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa, kao i jogurt od litar sa 2,8 posto mliječne masti. Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama, svježa konzumna jaja M klase 30 komada, zatim svježe cijelo pile u kesi kilogram, svježa juneća rebra s kostima kilogram, te deterdžent za veš u prahu tri kilograma i deterdžent za suđe tečni litar. Trgovci će “zaključati” cijene tih artikala do kraja godine.

A da li će ova odluka uroditi plodom i smanjiti inflaciju? Profesor sa Ekonomskog fakulteta Sarajevo Aziz Šunje objašnjava šta država može i treba uraditi.

- Bitna je kontrola marži, a nekad se poseže za mjerom limitiranja cijena. Ja sam protivnik limitiranja cijena, jer u takvim situacijama može doći do nestašice. Prije 35 do 40 godina upravo se to desilo. Stopirate cijenu, a proizvođači i trgovci su u minusu - po toj cijeni jednostavno ne ide prodaja, tako da nas dočekaju padajući standardi, navodi Šunje za Oslobođenje

Smatra da se rješenje može naći svojevrsnim dijalogom između poslodavaca i vlada, te da se na taj način iznađu mogućnosti i da učesnici u lancu kontroliraju svoje marže, jer je svima u interesu da se riješi ovaj problem.

- Ja kao ekonomista vjerujem u jedno regulirano tržište u odnosu ponude i potražnje. Možete, žargonski rečeno, dizati cijenu u nebesa, a onda to dovodi do poremećaja na tržištu. Inflacija dovodi do pada životnog standarda, pad do smanjene potražnje, smanjena potražnja utiče na prodaju proizvoda i onda su sami proizvođači prisiljeni logikom tržišta da te cijene snižavaju. Zato se tržište mora regulisati, jer samo zabrana, odnosno ograničavanje cijena bi dovelo do nestašice, navodi on i naglašava da je potreban set adekvatnih mjera, jer svako preveliko administriranje ustvari je dvosjekli mač i ima negativni efekat na tržište.

Profesorica sa Ekonomskog fakulteta Azra Hadžiahmetović smatra da najvećim dijelom generalno povećanje cijena energenata utiče na inflaciju i kod nas i u svijetu.

JAVNA POTROŠNJA

- Povećanje cijena energenata najvećim dijelom i diktira povećanje svih ostalih cijena, a u posljednje vrijeme cijene energenata imaju ponovo trend rasta. Uglavnom, međunarodna situacija utiče na inflaciju, znači da je uvozna. A naša slabost je što nemamo sigurnosne i finansijske rezerve, fondove, da se odbranimo od tih varijacija cijena na svjetskom tržištu, pogotovo strateškim proizvodima kao što je energent, smatra profesorica i nekadašnja zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Objašnjava da se preraspodjelom sredstava može mnogo toga učiniti da se riješi ovaj problem, ali da treba vremena.

- Imamo izrazito visoke stavke potrošnje u nekim oblastima za koje ne znamo da li su zaista neophodne u toj mjeri. Imate javnu potrošnju (ne kažem da se sve generalno odnosi na nju) kao što je kupovina automobila. Mi nemamo socijalnu kartu, a imamo ogromna sredstva koja se troše u svrhe unapređenja socijalnog sektora. U suštini, imamo neefikasan sistem i neefikasne institucije. Ključne reforme ekonomsko-socijalnog sektora se moraju pokrenuti, ali neće u kratkom roku obezbijediti neka dodatna sredstva. Uglavnom, preraspodjelama u budžetima može se ublažiti teret ove teške situacije, kaže profesorica.

(DEPO PORTAL/af)