Hrvatski su inspektori prošli mjesec u pošiljci bresaka iz Srbije pronašli visoke razine zabranjenog pesticida, nakon čega su one vraćene odakle su i došle.

Fitosanitarna inspekcija Uprave za zaštitu bilja u breskvama je utvrdila prisutnost pesticida klorpirifosa koji je zabranjen u zemljama EU.

On je svojevremeno bio jako korišten zbog velike efikasnosti, no budući da je utvrđeno da može biti štetan za ljude i životinje, a osobito za trudnice i djecu, od 2020. više nije dozvoljen ni u jednoj zemlji EU, osim uz posebnu dozvolu u iznimnim okolnostima, piše Index.hr.

Zakoni EU su vrlo strogi

Zakoni kojima EU regulira korištenje pesticida, odnosno sredstava za zaštitu poljoprivrednih proizvoda (PPP), koji uključuju insekticide, fungicide, herbicide i regulatore rasta biljaka, te njihovu prisutnost u hrani vrlo su strogi, među najstrožima u svijetu. Kriteriji kojima se podvrgavaju pesticidi u EU stalno se postrožuju, što rezultira sve većim ograničenjima primjene pojedinih pesticida, pa i njihovim zabranama.

Primjerice, EU je 2013. zabranila upotrebu tri neonikotinoida u različitim poljoprivrednim kulturama jer su neurotoksični i povezani s padom broja pčela te drugih oprašivača i mnogih drugih vrsta insekata, zajedno sa šišmišima, glistama i pticama koje se hrane kukcima ili tretiranim biljkama. 2018. EU je dogovorila zabranu svih neonikotinoida u vanjskoj upotrebi.

U SAD-u, čije su regulatorne institucije uglavnom nešto fleksibilnije od europskih, do danas je zadržana upotreba pet neonikotinoida na otvorenom, osim u nekoliko saveznih država koje su ih zabranile.

Problemi s regulacijom

To je dobro za sigurnost stanovnika EU i okoliš, međutim, stvari nisu baš sasvim jednostavne.

Prije svega, granice EU nisu sasvim nepropusne za poljoprivredne proizvode iz zemalja koje nemaju slično stroge regulacije i provjere.

Također, zemlje sa slabijim regulacijama, u kojima se efikasni, a u EU zabranjeni pesticidi i dalje koriste, postaju nelojalna konkurencija poljoprivrednicima EU.

Problem je također i to što se zabranom brojnih pesticida i njihovom nepravilnom upotrebom olakšava razvoj rezistentnosti kod štetnih organizama koje pesticidi suzbijaju.

EU strogim regulacijama također destimulira proizvođače pesticida da ulažu u europsko tržište.

Kada se tome doda još i vrlo stroga regulacija za genetski modificirane organizme (GMO), od kojih neki prinosima i/ili biološkim svojstvima omogućuju značajno veći prinos na količinu upotrebljenih pesticida, jasno je da je poljoprivreda EU dugoročno teško održiva. Rezultat bi u najgorem slučaju mogao biti da će joj na kraju kao jedina opcija preostati uvoz iz slabije reguliranih zemalja.

Nismo zaštićeni od pesticida iz zemalja van EU

Znače li stroge regulacije da možemo biti sigurni da u hrani koju jedemo nema pesticida ni u tragovima? Budući da svako toliko svjedočimo povlačenju nekih proizvoda s polica, reklo bi se da ne znači.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)