Denis Bećirović održao je vatreni govor u Cazinu povodom Dana grada.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovio da je u toku napad na BiH, naglasivši da postoji devet opasnih strategija.

No, svima koji su pažljivo pratili njegovo obraćanje nije mogla promaći svojevrsna kritika onih koji su ga i izgurali na čelo države – stranaka Trojke i njihovih lidera, prije svega SDP-a BiH čiji je Bećirović i dalje formalno član.

Stranački lideri

“Nije dobra praksa kojom se razvlašćuju legalni državni organi, a suštinsko odlučivanje prebacuje u ruke stranačkih lidera i njihovih centrala.

Nije dobro da stranački čelnici razgovaraju po hotelima, a da državni organi ne rade.

Nije dobro da stranački čelnici od parlamenata i vlada prave protočne bojlere, a ne mjesta istinskog odlučivanja”, poručio je, između ostalog, Bećirović u Cazinu.

Stoga je, piše Raport, sasvim legitimno pitati – s kim se to Denis Bećirović obračunava u svojim izjavama?

Da li SA onima koji ruše BiH ili sa svojim kolegama, prijateljima, saradnicima – onima koji su ga kandidirali i podržali da bude tamo gdje je danas?

A da Bećirović očito mijenja kurs i prilazi sve bliže onima na čijoj je kritici došao u Predsjednišvo BiH govore i pozivi na jedinstvo, kako “među probosanskim strankama ne smije biti podjele na poziciju i opoziciju kada se odlučuje o kapitalnim pitanjima”.

Lični primjer

Kao da slušamo Bakira Izetbegovića, koji se jedinstva probosanskih stranaka i nedijeljenja na poziciju i opoziciju uglavnom sjeti kada je u – opoziciji.

No, za razliku od lidera SDA, Bećirović je danas pozicija. Onaj čiji bi lični autoritet i utjecaj kao člana Predsjedništva valjda trebali biti dovoljno da formira “zajednički front” i suprotstavi se nasrtajima na državu.

Da ne govorimo kako bi, kao “šef države”, trebao biti na čelu tog fronta i ličnim primjerom, u praksi, pokazati kako se to brani država.

Ili se, ipak, lakše govorima i pismima obračunavati od napada na BiH?

(DEPO PORTAL/ad)