Tokom 2022. i 2023. godine zabilježena je, po prvi puta, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica. Provjerili smo koje su to vrste koje sada srećemo u našem moru, a kojih ranije nije bilo, prenosi N1.hr.

Kako su kazali iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.

- Radi se o suptropskoj ribi atlantskog podrijetla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koraljne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog oceana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na otoku Ascension i Saint Helena u središnjem dijelu južnog Atlantskog oceana te od Gabona do Angole u istočnom dijelu oceana.

Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavu populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora uslijed klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području - kazali su iz Ministarstva.

Također, pozivaju građane da prijave strane vrste koje primijete. O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to

- Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbijegovi iz akvarija ili akvakulture, no takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektiraju upravo na područjima prometnih luka kao npr. u Tršćanskom zaljevu -  pojasnio je Iveša i dodao:

- Posljednjih godina diljem planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim dijelovima hemisfere čemu pridonosi globalno zatopljenje odnosno povećanje prosječne temperature mora - navodi.

Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerojatno posljedica ispuštanja balastnih voda.

Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueskog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski promet. No, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…

- Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočitiji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama alga i beskralješnjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost -  istaknula je Jakl za N1.

Navela je i neke primjere. “Primjer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posljedice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na rubu izumiranja.”

(DEPO PORTAL/af)