U Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme zbog zaoštravanja političke i sigurnosne krize, posebno usljed antidejtonskog i antiustavnog djelovanja Milorada Dodika, predsjednika RS, sve češće otvara pitanje mogućeg raspoređivanja NATO snaga u BiH. Podsjetimo, Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uoči NATO samita u litvanskom Viljnusu, pozvao je članice NATO-a da rasporede vojnike.

Usvojena rezolucija

Nakon njegovog poziva Evropski parlament je usvojio izvještaj Evropske komisije o stanju u BiH tokom 2022. godine, a na stranici Evropskog parlamenta objavljeni su detalji usvojene rezolucije. Upravo se od važnijih tačaka rezolucije naročito izdvaja tačka 11.

- Pozdravljamo produžavanje mandata misije EUFOR-a “Althea” do novembra 2023. godine. Pozivamo na temeljnu procjenu sigurnosne situacije i sposobnosti na terenu, kao i na razmatranje raspoređivanja dodatnih kapaciteta EUFOR-a u Distriktu Brčko - pojašnjeno je.

Profesor Nedžad Ahatović, vojni analitičar, u vezi s pozivom bh. zvaničnika NATO-u kaže nam kako s tim nije saglasan niti od toga, naglašava, treba imati prevelika očekivanja.

- Ne možemo čekati da međunarodna zajednica prva poduzme poteze. Mi moramo preuzeti odgovornost za državu. Distrikt Brčko, Republika Srpska i Federacija BiH, svi kantoni i sve općine su teritorija države BiH! Dakle, mi moramo biti na nivou zadatka i preuzeti sve rizike i odgovornost za sigurnost države i za njenu cjelovitost - naveo je.

Na prvom mjestu

Prof. Ahatović ukazuje na to da je Dejtonski mirovni sporazum suspendiran, s obzirom na to da je posljednjim zakonima usvojenim u RS derogirana uloga visokog predstavnika u BiH kao vrhovnog tumača.

- Jasno je da se odgovornost treba preuzeti s državnog nivoa. Tu, prije svega, Predsjedništvo BiH treba odlučiti u kakvom se stanju nalazi zemlja i, ako se ne mogu usaglasiti, i to trebaju reći. Država mora funkcionirati, njene institucije moraju funkcionirati. Niko drugi neće preuzeti odgovornost osim nas. Naše je kako ćemo dalje zemlju izgraditi, a dijalog treba biti na prvom mjestu - kazao nam je Ahatović.

Odjeci samita

Govoreći o odjecima NATO samita, koji je, očekivano, dominantno bio posvećen situaciji u Ukrajini, navodi da je o BiH usaglašen stav kojim NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Bit će, kaže, nastavljena podrška preko paketa pomoći koja je dogovorena u Madridu prošle godine, a i dalje će se NATO saradnja s BiH razvijati u onom obliku u kojem BiH to bude tražila i pružila inicijativu za to.

- Mi imamo Oružane snage da sutra mogu u NATO. Naravno, politička situacija je daleko od toga, ali treba raditi na tome. Treba voditi dijalog i sve učiniti da se BiH primi u punopravno članstvo i NATO-a i EU kada se za to steknu svi potrebni uvjeti - istakao je Ahatović.