Svjedoci smo svakodnevnog reklamiranja lijekova i preparata na društvenim mrežama, a sve veći broj ljekara reklamira na internetu proizvode koji se ne mogu kupiti u apotekama. Većinom su to razni čajevi koji, navodno, liječe, primjera radi, dijabetes, potom čajevi za liječenje neplodnosti, a ljudi se hvataju za slamku u nadi da će im oni pomoći na putu do ozdravljenja. Nažalost, u većini slučajeva ljudi budu razočarani i nezadovoljni, jer uglavnom izdvajaju veće sume novac za takve nazovilijekove.

Uzalud prijave

Nažalost, naš poznati ljekar prof. dr. Emir Solaković, kardiovaskularni hirurg, već godinu vodi borbu s tim da ukaže kako on ne reklamira nikakve proizvode na društvenim mrežama. Krenuo je, kaže, i od zvaničnih institucija, ali do danas nikakve pomoći nema, jer se takva reklama i dalje vrti na društvenim mrežama.

- Tamo vidite moj lik, neku bolnicu, reklamira neke čajeve, neke lijekove... Dosta svijeta mi se obraća pitanjem je li to moguće, što će to tebi, taj dio. Oni su to skinuli, ti koji prave te, da ne kažem lijekove, nego otrove - kazuje za Oslobođenje dr. Solaković, koji je odmah reagovao u pokušaju da zaustavi ovakve pojave.

- Prijavio sam to MUP-u. Prije godinu otišao sam direktno njima i prijavio MUP-u da oni zloupotrebljavaju moj lik i stavljaju kao reklamu, ne za lijekove, nego te čajeve, te otrove. Znam i gdje se ta radnja nalazi što prodaju, zamolio sam ih da im odu na vrata. Onda su mi oni rekli da za to mora reagovati Tužilaštvo KS-a. Ni inspekcija tu ne može pomoći - naglašava dr. Solaković, upozoravajući ljude koji uzimaju, kako kaže, taj otrov, da to nisu lijekovi.

- Ne, nisu to lijekovi, da je to lijek, do njega bi se dolazilo kroz zdravstveni sistem, naglašava sagovornik Oslobođenja i dodaje da se u reklamama nudi “otrov koji truje BiH, naše ljude, a ja sam Bosanac i volim svoj narod, svoje ljude bilo koje”.

Magistrica farmacije Zahida Binakaj, donedavno predsjednica Komore farmaceuta FBiH, u izjavi za Oslobođenje pojašnjava šta kaže zakonska regulativa u ovakvim slučajevima, navodeći da je po Zakonu o apotekarskoj djelatnosti Federacije BiH i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i ostalim aktima koji regulišu promet lijekova, i prije svega Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima na nivou države BiH, reklamiranje lijekova zabranjeno.

- Za svaki lijek koji se reklamira putem društvenih mreža stavila bih jedan veliki znak pitanja, jer sam farmaceut koji radi u apotekarskoj djelatnosti punih 36 godina. Znači, za sve što nije registrovano ili je registrovano, a prodaje se ili se reklamira putem društvenih mreža - kaže mr. Binakaj, pozivajući nadležne inspekcijske organe da utvrde ko to čini i da ih sankcioniše na zakonom primjeren način, “jer je to u svim civilizovanim zemljama svijeta strogo zabranjena aktivnost”.

Na upit o nedozvoljnom oglašavanju lijekova putem društvenih mreža, doc. dr. Biljana Tubić, mr. ph. spec. i pomoćnik direktora Sektora za lijekove Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže da “lijekovi koji nisu odobreni od ove agencije ne smiju da se oglašavaju, što je prvi od nekoliko kriterijuma”.

Kada je u pitanju oglašavanje o lijekovima koji nisu u kategoriji lijeka, naglašava da državna Agencija za to nije nadležna.

- U svakom slučaju, oglašavanje koje nije u skladu sa propisima i koje može da dovede do obmanjivanja javnosti svakako nije dozvoljeno - kaže dr. Tubić, dodajući da je ova problematika višedimenziona i ne isključuje odgovornost i medijskih kuća koje emituju od industrije preporučene sadržaje.

O tome koliko se federalna inspekcija suočavala sa slučajevima u kojima je ukazano na nepravilnosti reklamiranja lijekova ili drugih proizvoda i preparata dalje možete čitati ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)