Sud Bosne i Hercegovine je izrekao prvostepenu presudu kojom je Spomenka Novovića i Borislava Pjanu oslobodio optužbi za zločine počinjene u Foči tokom 1992. godine.

Novović i Pjano su oslobođeni optužbi za ubistva, nečovječna postupanja, zatvaranja i pljačku civila bošnjačke nacionalnosti u periodu od aprila do septembra 1992. godine u mjestima Dragočava, Šube i Potpeće, a na teret im je stavljeno da su, u okviru širokog i sistematičnog napada vojnih, policijskih i paravojnih jedinica Republike Srpske, počinili progon kao pripadnici tih snaga.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Mediha Pašić je u obrazloženju presude rekla kako Sud van razumne sumnje nije mogao utvrditi da su optuženi počinili djela koja su im stavljena na teret, te su oslobođeni po svim tačkama optužnice.

Sutkinja Pašić je navela kako se prve dvije tačke optužnice protiv Novovića zasnivaju na iskazu svjedoka Alije Jerkovića, koji nije saslušan na glavnom pretresu, zbog čega nije bilo moguće provjeriti njegovu izjavu.

Prema prvoj tački optužnice, Novović se tereti za ubistvo oca ovog svjedoka Ismeta Jerkovića, dok ga druga tačka tereti za ubistvo pet članova porodice Karup. Za obje ove tačke oslobođen je jer su članovi Vijeća, na osnovu iskaza drugih svjedoka i obilaska terena, utvrdili da je svjedok Jerković u oba slučaja bio previše udaljen od mjesta ubistava da bi mogao vidjeti sudionike u događajima, zbog čega se njegov iskaz smatra nepouzdanim.

Govoreći o trećoj tački optužnice, prema kojoj je Novović optužen za nečovječno postupanje prema civilima bošnjačke nacionalnosti, Vijeće je navelo da zbog nekonzistentnosti iskaza oštećene i drugih svjedoka nije moglo van razumne sumnje utvrditi da je optuženi učestvovao u ovom krivičnom djelu.

Kada je riječ o prvoj tački optužnice koja tereti Pjanu, Vijeće je pojasnilo da su se osvrnuli samo na ubistva šest osoba bošnjačke nacionalnosti, pritom ne smatrajući spornim da je dvadesetak pripadnika jedinice “Nikač” došlo u selo Potpeće u ljeto 1992. godine i učestvovalo u zarobljavanju i maltretiranju civila.

Ipak, kako je rečeno u sudnici, za ovo djelo komandna odgovornost stavlja se na teret Miodragu Nikačeviću, nadređenom u ovoj jedinici kojeg je Sud BiH ranije osudio na deset godina zatvora za zločine počinjene u Foči.

Vijeće je u ovom slučaju zaključilo da zbog kontradiktornosti u iskazima nije moguće utvrditi van razumne sumnje da je Pjano učestvovao u ubistvima šest civila, jer su neki svjedoci tvrdili da je on bio u grupi vojnika koji su, nakon zarobljavanja ukupno 17 civila, odveli u pravcu sela Dragočava njih 11, koji su kasnije zatvoreni na području Foče i protjerani na područje Trnova.

To je kazala svjedokinja Nura Fazlić, koja je navela kako su braća Pjano, koju je poznavala odranije, krenula s civilima prema Dragočavi, dok je Radmilo Šarović, nekadašnji pripadnik Nikačevićeve jedinice, posvjedočio da je on “opalio jedan metak u zrak”, nakon čega je osoba po nadimku Laki bacila bombu kroz otvor u kuću, u kojoj je bilo šest zarobljenih civila, te da je nakon detonacije Laki ušao i ispucao rafal.

 Pjano je oslobođen optužbi i da je učestvovao u nečovječnom postupanju prema civilu bošnjačke nacionalnosti i pljački Bošnjakinje, jer Vijeće nije van razumne sumnje moglo utvrditi da je učestvovao u ovim dijelima.

Tereti se da je opljačkao veću količinu porodičnog nakita od Šemse Fazlić, ali Vijeće je reklo da ona u ranijim iskazima nije navela ime optuženog, iako je to tvrdila na glavnom pretresu, kao i da je njen kredibilitet poljuljan iskazom svjedoka Muje Kafedžića.

Vijeće je donijelo rješenje kojim su optuženima ukinute mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta, zabrane putovanja i obaveze javljanja nadležnim organima.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH, saopćeno je iz Suda BiH.

(FENA/dg)