O izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u subotu nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, do sada su se oglasili mnogi, i ko je trebao i ko nije. Šutili su samo oni na koje se ove izmjene zakona direktno odnose, odnosno oni koji će morati da ga primjenjuju, a to je u prvom redu Tužilaštvo BiH, prenosi Oslobođenje.

Naime, o svemu što se bude ubuduće dešavalo, počevši od toga da je predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio da će potpisati ukaze o proglašenju zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u Službenom listu RS-a, prvi koji će morati donositi odluke je upravo Tužilaštvo. Moraće odlučiti da li da pokrenu istrage, da li će podizati optužnice... po osnovu Schmidtovih izmjena.

S obzirom da su se prethodne izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, pretvorile u mrtvo slovo na papiru, isključivo zbog načina kako ih tumači Tužilaštvo BiH, pitali smo ih koliko im Schmidtove izmjene mogu pomoći u radu. Hoće li ove izmjene omogućavaju djelovanje u slučaju napada na ustavni poredak zemlje. Drugim riječima, hoće li biti hapšenja zbog napada na ustavni poredak.

- Izmjene zakona koje je donio Visoki predstavnik, su precizirale određene radnje i postupanja, koja se smatraju kaznenim djelima, u članu 156. (Napad na Ustavni poredak), članu 203a. (Neizvršavanje odluka visokog predstavnika) i članu 239. (Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava), te će olakšati tužiteljima donošenje tužiteljskih odluka - rečeno je u Tužilaštvu BiH.

(DEPO PORTAL/af)