Izvor: Slobodna Dalmacija
Piše: Damir Pilić

Duhovi u Berlinu su se uznemirili: krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) zadnjih tjedana bilježi takav rast popularnosti da je postala druga partija po snazi u zemlji. Svaki peti Nijemac danas bi glasao za ovu ekstremističku partiju.

Prema zadnjem ispitivanju javnog mnijenja koje je njemački javni servis ARD objavio 2. lipnja, AfD bi danas dobio 18 posto glasova, točno oliko je Hitlerova Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP) dobila na izborima za Reichstag 1930. godine, postavši druga partija po snazi u zemlji.

Kako znamo, već na idućim izborima 1932. NSDAP je postao najjača stranka u Reichstagu, a već 1933. Hitler preuzima potpunu vlast u Njemačkoj, sa svim poznatim posljedicama.

Znači li to da smo samo tri godine udaljeni od novog trijumfa radikalne desnice u Berlinu?

Nismo proroci, ali povijesne paralele je nemoguće izbjeći: Hitler je na vlast došao velikim dijelom zbog katastrofalne ekonomske situacije u tadašnjoj Weimarskoj Republici, a danas je Savezna Republika Njemačka baš nekidan službeno ušla u recesiju.

Da cijela stvar poprimi još zlokobnije konotacije, tu su i personalne analogije između partijskih vođa: Hitler je bio (neuspješni) slikar, dok je predsjednik AfD-a Tino Chrupalla po struci – soboslikar.

Nezadovoljstvo aktualnom vladom

Na saveznim izborima iz 2021. AfD je s 10 posto glasova postao peta stranka u Bundestagu, iza vladajućeg trolista (SPD, Zeleni, FDP) i oporbenih demokršćana (CDU/CSU). Bio je to pad u odnosu na prethodne izbore iz 2017. godine – kada je AfD s 13 posto glasova prvi put ušao u Bundestag, kao treća partija po snazi, iza CDU-a i SPD-a – pa se činilo da je stranka u silaznoj putanji. Međutim, recentne ankete ukazuju da se AfD ponovo diže.

Prije mjesec dana, početkom svibnja, AfD je porastao na 16 posto glasova, te je preskočio liberale (FDP) i približio se Zelenima na trećem mjestu, da bi već krajem svibnja skočio na 17 posto i pretekao Zelene, približivši se SPD-u, s kojim se konačno prošlog tjedna izjednačio s 18 posto glasova (najpopularnija stranka je oporbeni CDU s 29 posto).

Rečeni predsjednik AfD-a Tino Chrupalla rastuću popularnost svoje stranke objasnio je masovnim nezadovoljstvom njemačkih građana vladajućom koalicijom, a osobito politikom stranke Zelenih.

- Građani vide kuda vodi politika Zelenih: prema gospodarskom ratu, poskupljenjima i deindustrijalizaciji - rekao je Chrupalla.

Institut Infratest-dimap, koji je proveo ovu zadnju anketu za ARD, u svom je upitniku posvetio posebnu pozornost simpatizerima AfD-a, pitajući ih zašto bi birali baš tu stranku. Iz odgovora se vidi da se doista mahom radi o nezadovoljstvu aktualnom vladom: čak dvije trećine ispitanika (67%) navodi da bi birala AfD jer je razočarana drugim strankama, dok ih samo trećina (32%) navodi da AfD biraju iz uvjerenja.

Mrzitelji stranaca

„Tako nezadovoljni saveznom vladom i trima strankama koje ju čine, SPD-om, Zelenima i FDP-om, građani Njemačke nisu još nikad bili: dvije trećine ispitanika sumnja da je Njemačka sa sadašnjom vladom u pravim rukama”, piše ovih dana Deutsche Welle, ocjenjujući da „od nezadovoljstva građana vladom profitira prije svega desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD)”.

Spomenuti institut Infratest-dimap u anketi je postavio i pitanje koje su teme najvažnije za odluku da se bira AfD. Dvije trećine simpatizera AfD-a u odgovoru je navelo da im je najvažniji negativni stav stranke prema doseljavanju stranaca.

Takav odgovor ne treba čuditi: AfD je osnovan 2013. kao euroskeptična stranka koja traži monetarnu samostalnost Njemačke, ali je popularnost stekla tek svojim antiimigrantskim stavovima za vrijeme izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel u sklopu svoje politike „otvorenih vrata” pozvala izbjeglice s Bliskog istoka da dođu u Njemačku.

AfD je tada odlučio podilaziti ksenofobnom dijelu njemačkog društva, koji je u dolasku muslimanskih izbjeglica vidio ugrozu za Njemačku, pa je tadašnja čelnica stranke Frauke Petry javno pozvala na sprečavanje prelaska izbjeglica preko granice, „ako je nužno i upotrebom oružja”.

Tako je mržnja prema Drugima od početka bila pogonsko gorivo za uspon ove partije, o čemu dalje možete čitati ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)