Poslije masovnog ubistva u OŠ “Vladislava Ribnikara“ i najave nadležnih da počinitelj zbog svojih godina ne može kazneno odgovarati javnost se pita je li on sada slobodan i ima li država instrumenata kazniti ga na bilo kakav način, piše Kurir.

Stručnjaci poručuju da ima, ali je proces dug, kompliciran i zahtijeva ozbiljnu liječničku provjeru. Poručuju da država sigurno neće dopustiti da počinitelj ponovi zločin.

“Osobi koja u vrijeme izvršenja kaznenog djela nije navršila 14 godina, ne mogu se izreći kaznene sankcije ni primijeniti druge mjere koje predviđa ovaj zakon“, navodi se u propisima.

Je li on sada slobodan, pita se javnost, a i roditelji učenika škole. Pored ostalog, traže od države stručno objašnjenje što će biti s dječakom, jer djeca strahuju da će biti na slobodi. Situaciju pojašnjava neuropsihijatrica Slavica Đukić Dejanović, koja je bila vještak u ranijim slučajevima maloljetničkih ubistava.
 

“Stručnjaci, prije svega dječji psihijatri, psiholozi, rade na ispitivanju njegove strukture ličnosti, njegovih psiholoških svojstava i to je postupak koji će sigurno trajati tjednima, možda i mjesecima“, navodi Đukić Dejanović.
 

Kako objašnjava, u slučaju da neko nije kazneno odgovoran i počini radnje zbog mentalne bolesti, onda se mora izreći medicinska mjera obaveznog liječenja.
 

“To liječenje može biti u ustanovi zatvorenog tipa i uobičajeno je da bude tako barem neko vremensko razdoblje“, dodaje nekadašnja predstavnica Skupštine Srbije.
 

Ni liječnička ni sudska praksa u Srbiji do sada se nisu susretali sa slučajem poput ovog. Dok o tome uče iz iskustava drugih država, uvjeravaju da i Srbija ima instrumente da sankcionira ovaj slučaj. Advokat Branislav Stanišić navodi da Zakon o zaštiti osoba s metalnim smetnjama podrazumijeva mogućnost da osobe ispod 18 godina budu zadržane na liječenju zatvorenog tipa u psihijatrijskoj ustanovi.
 

“Taj zakon se može primijeniti i nad djecom uz potpis dječjeg psihijatra. Jedan od načina na koji se može mimo odobrenja staratelja ili zakonskog zastupnika zadržati u ustanovi zatvorenog tipa je da se procijeni je li opasan za sebe, vlastiti život i život drugih“, kaže Stanišić.

Slavica Đukić Dejanović napominje da instrumenti države postoje, da se procjenjuje interes i sigurnost ljudi i djece koji bi eventualno mogli biti žrtve ako se dovode u vezu s ponašanjem maloljetne osobe.
 

Osim u Srbiji, 14 godina života je i na međunarodnom nivou, najčešća starosna granica za kaznenu odgovornost. Poslije zločina u beogradskoj školi, prijedlog s vrha države je da se ona spusti na 12 godina. I u tom slučaju njegov počinitelj ostaje nekažnjen, ali bi bila opomena za ubuduće.
 

Stanišić kaže da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno.
 

“Nadamo se da se u budućnosti ovako nešto neće događati, gdje bi se tako izmijenjen zakon mogao primjenjivati, a da je osoba mlađa od 14 godina“, kaže advokat.

(DEPO PORTAL/dg)