Deset mjeseci nakon što je donesena odluka o promjeni naziva šest mostarskih ulica imenovanih po ustaškim zvaničnicima i pristalicama, konačno se pristupilo i promjeni ploča. Dok se Mostar obračunava sa svojim fašistima ili bar to pokušava, postavlja se pitanje šta čekaju vlasti u našem glavnom gradu, piše Oslobođenje.

Samir Avdić, zastupnik SDP-a u Skupštini KS-a, nada se da će novi saziv uspjeti nešto uraditi po pitanju promjene naziva ulica u KS-u.

- 9. maja smo imali priliku da čujemo loše poruke predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u vezi sa kulturom sjećanja. Takve poruke su jako opasne za naše ionako traumatizirano društvo i Skupština KS-a se nalazi pred velikim izazovom, smatra Avdić.

Napominje da je SDP nekoliko puta pokretao inicijative u vezi sa promjenom naziva nekih ulica, ali da u prošlom skupštinskom sazivu nisu naišli na razumijevanje koalicionih partnera. Nada se da će u ovom mandatu naići na to razumijevanje.

- Nismo razgovarali o konkretnoj temi sa našim koalicionih partnerima iz NiP-a. U posljednje vrijeme jedino je bilo aktualno preimenovanje jedne ulice u Bulevar Ivice Osima. Taj proces je trajao više od pola godine zbog veoma komplikovanih procedura. Da biste promijenili naziv neke ulice, morate dobiti najprije saglasnost savjeta mjesne zajednice koji predstavlja tu ulicu, u tom naselju. Tek onda inicijativa dolazi na skupštinsku Komisiju, kojom u ovom trenutku predsjedava moj kolega iz NiP-a Elvis Vreto. Siguran sam da kolega Vreto dijeli sa mnom svjetonazore, pa i kada je u pitanju odnos prema spornim nazivima, ističe Avdić.

Dodaje da ne bi bio zadovoljan ukoliko bi samo koaliciona četvorka ili trojka učestvovala u aktivnostima. Trebale bi se, kaže, pridružiti i kolege/ice iz SDA, jer je veoma važno da zajedno pošalju prave poruke.

- Veoma je važno da se u cijeli proces uključi akademska zajednica. Ranije smo mogli čuti različita mišljenja zastupnika/ca i dobio sam osjećaj, a tada nisam bio zastupnik, da neki od njih znanja iz historije crpe iz nečijih Facebook statusa. Zbog toga je veoma važno da dobijemo validno mišljenje, kaže Avdić.

Ističe da će SDP reaktivirati ono što je ranije pokretano iz skupštinskog kluba ove partije. Osvrnuo se i na inicijativu usvojenu na državnom nivou prije više od dvije godine, a kojom se traži od nadležnih institucija da nazive po osobama ili organizacijama koje su u bilo kojem trenutku sarađivale, pripadale ili na drugi način djelovale na strani ili u koordinaciji s okupacijskim nacističkim ili fašističkim snagama, zamijene imenima osoba iz BiH koje su priznate za pravednike među narodima od Centra Yad Vashem.

- Svima su puna usta patriotizma, a ne poštuju zakone. Ne znam da je od te inicijative (osim Mostara pod drugim okolnostima) ijedan naziv ulice izmijenjen. Odgovornost je na skupštinskim komisijama. Naravno, odgovornost je i na svima nama, ali najvažnija je, podsjećam, uloga akademske zajednice, naglašava Avdić.

Danijela Kristić, zastupnica NiP-a i zamjenica predsjedavajućeg Skupštine KS-a, smatra da Skupština treba raspravljati o svakom problemu, pa i o ovome o kojem koalicioni partneri imaju različita mišljenja, te kroz dijalog doći do rješenja.

- Moj stav je da je stav struke način prevazilaženja suprotnih mišljenja. Organi NiP-a, koliko mi je poznato, nisu razmatrali inicijative koje spominjete, te ne mogu iznositi stavove stranke, ali podsjećam da neke inicijative poput one za Bulevar Ivice Osima trebaju biti vodilja kod ovakvih problema, naglašava Kristićeva.

Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, smatra da je Sarajevo takvo da najviše voli da upire prstom u druge, a da se ne bavi sobom.

- Ne mislim da će Sarajevo u nekoj bližoj budućnosti mijenjati svoju politiku i bojim se da ni ova vlada, kao ni prethodne, neće imati smjelosti da se obračuna sa svojim fašistima. Sa druge strane, po nazivima ulica vidimo da ovaj grad pokušava da rehabilituje one za koje postoje jasne historijske činjenice da su bili na fašističkoj strani. Šta smo dobili sa Osnovnom školom “Mustafa Busuladžić”? Ona je ostala do danas, više se to uopće i ne problematizuje unutar vlasti u ovom gradu. Tu su i nazivi ulica i škola po “Aliji Nametku”, “Reisu Fehimu Spahi” i drugi. Vidjeli ste i sami kakva je bura bila oko kuće Huseina Đoze. Kada bi Sarajevo uklonilo sporne nazive, mi bismo bili ne samo prethodnici već bismo mogli i cijelom regionu da kažemo da smo spremni da se suočavamo i sa svojom prošlošću, ističe Ćudić.

U akademsku zajednicu nema povjerenja jer je, tvrdi, djelomično kompromitovana.

- Politika će uvijek deklarativno stajati na priči o antifašističkim vrijednostima. Međutim, osim deklarativnog, a slična situacija je i kada govorimo o akademskoj zajednici, ništa više od toga nećemo dobiti, smatra Ćudić.

Deni Paralović, član UO UABNOR-a Centar, kaže da Mostar po pitanju borbe protiv aktualnih fašista nije jači od Sarajeva, ali da je uprkos velikim problemima uspio da uradi ono što Sarajevo nije.

- Igor Stojanović, zastupnik SDP-a u Skupštini KS-a u prošlom sazivu, podnosio je inicijativu da se preimenuju ulice, međutim to tada nije prošlo. A bojim se da to velikom broju ljudi i u ovom trenutku ne odgovara, ističe Paralović.

Gledajući aktualnu političku situaciju i propagandu, smatra da je legitimno pitanje koliko je u interesu da mi stavimo tačku kada se radi o odgovornosti i pitanju krivice u Drugom svjetskom ratu.

- Kada su bili veliki protesti, kada je trebala biti misa za Bleiburg u Katedrali i kada se digao dašak revolucionarnog duha, antifašizma, mislio sam da je to tek početak. Ako kudimo Luburića i Pavelića, onda je sasvim logično da kudimo i Đozu i Busuladžića i Pandžu. Onda prelazimo dalje na školu Nametka, Envera Čolakovića i drugih, jer je tu jako puno imena, ističe Paralović i dodaje da promjena opet mora krenuti iz naroda.

Politički gledano, kaže naš sagovornik, jedan od ideoloških problema u koaliciji u kojoj je SDP, upravo je taj što neki žele da se promijeni naziv škole i ulice koje nose ime po Busuladžiću, dok drugi to ne žele. Upozorava i da akademska zajednica ne radi ono što bi trebala, te da se narod udaljio od humanističkih nauka i izgubio empatiju, jer se sve svodi na individualizam.

- Akademska zajednica treba pružiti znanje narodu, a narod onda treba izvršiti pritisak na političare, zaključuje Paralović.

(DEPO PORTAL/jk)