Komemoracija u povodu smrti akademika Senahida Halilovića najavljena je za četvrtak, 27. aprila u 15 sati u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a taj skup suorganizuju Filozofski fakultet u Sarajevu i Slavistički komitet BiH. Istog dana u 17 sati bit će održana dženaza na Gradskom groblju Bare.

Na komemoraciji će, o radu i životu akademika Halilovića, govoriti njegovi saradnici i saradnice, akademici, profesorice, studentice.

Brojne reakcije na vijest o smrti vodećeg bh. lingviste akademika Senahida Halilovića govore o ogromnom gubitku za akademsku zajednicu i društvo u cjelini.

Direktor Instituta za jezik u Sarajevu Jasmin Hodžić izjavio je da će akademik Halilović "ostati upamćen kao jedan od utemeljitelja i vodećih istraživača lingvističke bosnistike", dok je akademik Esad Duraković naglasio da je akademik Halilović "obilježio postratni period u BiH", te da "pripada onoj vrsti naučnika koji su u svojoj oblasti obilježili vlastito vrijeme".

Udruženje nastavnika i profesora BHS jezika i književnosti KS oprostilo se od akademika Halilovića riječima da se radi o "jednom od utemeljivača savremenog bosanskog jezika", dok ga Memorijalni centar Srebrenica opisuje kao "utemeljitelja bosnistike čije će djelo zauvijek nastaviti da živi kroz nas i buduće generacije naše zemlje".

Akademik Rešid Hafizović piše "Nepregledna je rijeka tinte koja je za ovdašnjeg života iscurila iz plemenita pera našeg prijatelja Senahida. Dovoljno je samo spomenuti da je svojim književnim opusom definirao i u povijesne, kulturne i civilizacijske utore ove zemlje i njenih bosanskih građana čvrsto ugnijezdio osovinu bosanskog jezičkog bitka na koju hiserično atakuju naši istočni i zapadni susjedi još od vremena agresije na Bosnu i sve do današnjeg dana, pa da ova zemlja i njeni građani budu privedeni svijesti o tome kakav neprežaljeni gubitak su doživjeli sa odlaskom na bolji svijet ovog viteza mudrosti i znanja. Ako ikada toj svijesti privedeni budu, znati će ga dostojno i ožaliti i s bespremačnim poštovanjem se uvijek odnositi prema njegovoj kulturnoj ostavštini".

Akademik Senahid Halilović objavio je tokom četiri decenije duge naučne karijere 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka, te više od 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.

Njegova najpoznatija djela su knjige Bosanski jezik, Pravopis bosanskoga jezika, Gramatika bosanskoga jezika, Rječnik bosanskoga jezika. Ovim knjigama i svojim cjelokupnim višedecenijskim djelovanjem akademik Halilović dao je presudan i prekretan doprinos razvoju bosnistike i standardizaciji bosanskoga jezika.

Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je u 66. godini u Sarajevu.

(Fena/af)