Veliki rast cijena prehrambenih proizvoda ogroman je problem za mnoge Turke. Većini građana meso i mlijeko postaju luksuz. To bi moglo odigrati ključnu ulogu na predstojećim izborima, piše DW.

Rastući troškovi života su jedna od glavnih tema razgovora u turskom javnom prostoru pred predsjedničke i parlamentarne izbore koji se održavaju 14. maja. Nije tajna da se tursko gospodarstvo već duže vrijeme suočava s krizom i izuzetno visokom inflacijom. Prema službenim podacima u martu 2023. je stopa inflacije, u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosila oko 50 posto.

No, prema računici Neovisne skupine za istraživanje inflacije (ENAG), ona iznosi čak 112 posto: pokazatelj je to da turske vlasti uljepšavaju te brojke. Turska lira posljednjih godina sve više gubi vrijednost u odnosu na euro i američki dolar. Godine 2014. se za jedan euro moglo dobiti oko 2.90 lira, a danas je to više od 21 lire.

Kada je predsjednik Recep Tayip Erdogan u srijedu (12.4.) objavio izborni program svoje stranke AKP, obećao je da će, ako bude ponovo izabran, vratiti inflaciju na jednoznamenkaste vrijednosti. U njegovom programu je navedeno i obećanje da će "pobijediti" nestabilnost cijena prehrambenih proizvoda.

Prema studiji Sindikalnog istraživačkog centra (DISK-AR), cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 1750 posto tijekom proteklih 20 godina. A Erdoganov AKP je na vlasti već 21 godinu.

Turska se na globalnoj ljestvici poskupljenja hrane nalazi na petom mjestu: sa 69 posto Turska se nalazi iza Libanona, Zimbabvea, Argentine i Irana. Prema podacima Nacionalnog vijeća za crveno meso, u proteklih mjesec dana je cijena mljevenog goveđeg mesa porasla za više od 30 posto, dok je povećanje u prošloj godini iznosilo 147 posto.

Kriza ne znači samo da je Turcima, na primjer, teže otići na odmor u inozemstvo, već da je mnogima od njih sada teško priuštiti namirnice za vlastita kućanstva: čimbenik je to koji bi mogao utjecati na odluku onih koji izađu na izbore 14. maja.

"Inflacija vezana za prehrambene proizvode će biti ključno pitanje na izborima", smatra turski politolog Berk Esen sa Sveučilišta Sabanci u Istanbulu. To je najvažniji čimbenik koji potresa vladu pred izbore.

"Povećanje cijena hrane značajno slabi vladu. Samo zbog toga vlada se suočava s poteškoćama da zadrži svoju bazu na okupu. Važan dio biračkog tijela AKP-a je niža srednja klasa. A ona je direktno pogođena povećanjem cijena hrane", rekao je Esen u intervjuu za DW.

Prosječni građani Turske u međuvremenu si više ne mogu priuštiti mlijeko i mesne proizvode: oni više neće biti dostupni svima, smatra Semsi Bayraktar, predsjednik Turskog udruženja poljoprivrednika. Proizvođači, zbog porasta cijena stočne hrane, više ne mogu hraniti svoje životinje, rekao je Bayraktar u intervjuu za DW.

"Rasplodne životinje su završile u klaonicama. Smanjena je količina mlijeka koje se isporučuje prerađivačkoj industriji. Zbog povećanja troškova i smanjenja ponude rastu cijene mesa. Potrošač se suočava s poteškoćama da uopće dobije pristup mesu i mliječnim proizvodima", naglašava Bayraktar.

Tijekom pandemije koronavirusa zatvoreni su svi hoteli i restorani: mjesta na kojima se konzumiralo puno mesa. "Tada se nije moglo upotrijebiti čak 70 posto mesa. Proizvođači su svoje proizvode prodavali po vrlo niskim cijenama", kaže Ahmet Yücesan, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mesne industrije (ETBIR).

Danas su turizam i gastronomija ponovo zaživjeli, ​​a potrošnja mesa se vratila na raniju razinu. "Ali kako sada nema dovoljno investicija, ne može se zadovoljiti domaću potražnju. Zbog toga su u posljednjih šest mjeseci cijene u stalnom porastu", kaže Yücesan.

On za rast cijena okrivljuje "pogrešnu politiku" vlade. "Tijekom krize izazvane pandemijom nije došlo do adekvatnog planiranja. Nisu poduzete nužne mjere", rekao je Yucesan u razgovoru za DW.

S obzirom na rast cijena, vlada je odlučila povećati uvoz životinja iz inozemstva. Uprava za meso i mlijeko (ESK) planira uvoz preko pola milijuna životinja i 8500 tona prerađenog mesa, uglavnom iz Latinske Amerike.

Direktor Turske udruge proizvođača crvenoga mesa (TÜKETBIR) požalio se da vladina politika nije održiva ili održiva u budućnosti, već da je usmjerena "samo na spašavanje izbora". Bülent Tunc naglašava da proizvođači nisu protiv planiranog uvoza, već protiv političkog nedostatka plana: vlada donosi kontradiktorne odluke.

"Ranije je ministar rekao da su sve isplanirali. Rekao je i da će se za tri godine prestati s uvozom i da se nikada više neće uvoziti. Mi smo onda u skladu s tim i provodili ulaganja. Izgrađene su stotine, tisuće pogona, osnovane su brojne nove kompanije. I odjednom se kaže da će se provesti uvoz više od 500.000 životinja. To je uznemirujuće za nas kao proizvođače. Uvijek iznova vidimo isti scenarij zbog političara koji su fokusirani na spašavanje izbornog dana", naglašava Tunc.

Slično kao i Tunc, predsjednik ETBIR-a Yücesan smatra da bi uvoz poslužio kao "utjeha" za tržište. "Cijene će i dalje nastaviti rasti, a neće se smanjivati", kaže Yücesan.

Predsjednik Zaklade za zaštitu potrošača Turhan Cakar nedavno je ozbiljnost situacije opisao sljedećim riječima: „Nikada u povijesti Republike prehrambeni proizvodi nisu bili skupi kao danas. Velika većina potrošača nema pristup osnovnim namirnicama. Oni se ne mogu prehraniti."

A inflacija nije jedini problem Turske koju čeka priprema velike obnove nakon razornog potresa. Prije nešto više od dva mjeseca u potresima u Turskoj i Siriji poginulo je preko 50.000 osoba. Samo u Turskoj poginulo je preko 45.000 ljudi.

U zemlji je sveprisutan bijes zbog loše gradnje i raširene korupcije za koje se vjeruje da su pridonijeli razmjerima katastrofe.

U Turskoj su 20 godina na snazi strogi građevinski propisi usmjereni na otpornost na potrese, ali su uglavnom zanemareni. Prema podacima turske vlade, potresi su uništili više od 200.000 zgrada. Oko 50 posto srušenih zgrada izgrađeno je nakon 2001. godine, a prilikom njihove izgradnje postojale su strože regulacije za zaštitu od potresa, prema Komori arhitekata Turske.

Kritičari ističu da istrage zbog korupcije ne idu dovoljno duboko i da političari nisu prisiljeni napustiti dužnost zbog propusta koji su pridonijeli razmjeru katastrofe. Dosad je više stotina osoba osumnjičeno zbog loše gradnje i propusta koji su doveli do urušavanja relativno novih zgrada.

Osim ekonomije, i potres te sve što se prije i nakon potresa događalo vezano za građevine bit će također jedna od ključnih tema kampanje.

(DEPO PORTAL/dg)