Američki državni sekretar Antony Blinken objavio je novi izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu.

Dio koji se odnosi na BiH uobičajeno je sumoran, negativan i crn i opisuje mračnu atmosferu kada su u pitanju korupcija, ljudska i medijska prava.

Izvještaj, bar njegov dio govori i o korupciji, a State Department navodi kako zakoni u BiH predviđaju kazne za korupciju zvaničnika. Međutim, Vlada ‘nije efikasno implementirala zakon niti je korupciju u javnosti postavila kao ozbiljan problem’.

“Vlasti BiH tokom godine nisu usvojile važne antikorupcijske zakone, kao što su Zakon o sprječavanju sukoba interesa i izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Bilo je brojnih prijava o korupciji u vladi tokom godine. Sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, a u većini okončanih predmeta izricali su uslovne kazne. Državno tužilaštvo je tokom godine podiglo samo jednu optužnicu za korupciju na visokom nivou, protiv Rejhana Rakovića, uposlenika tužioca Granične policije BiH i predsjednika Komisije za provođenje postupka zapošljavanja, zbog nezakonitog traženja i primanja novac od kandidata koji su konkurisali za radna mjesta policijskih službenika u Graničnoj policiji BiH”, navodi se u izvještaju.

Dalje se izvještaj o korupciji ističe kako su se zvaničnici često nekažnjeno upuštali u koruptivne radnje.

“Korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno bila rasprostranjena u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi.

Vlada ima mehanizme za istragu i kažnjavanje zloupotreba i korupcije, ali je politički pritisak često sprečavao primjenu ovih mehanizama. Posmatrači su smatrali da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a postojali su i stalni izvještaji o korupciji u državnim i entitetskim službama sigurnosti. U okviru svih policijskih agencija postoje istražne jedinice za unutrašnje poslove. Tokom cijele godine, uglavnom uz pomoć međunarodne zajednice, vlada je obezbjeđivala obuku za policiju i bezbjednosne snage osmišljene za borbu protiv zlostavljanja i korupcije i promoviranje poštovanja ljudskih prava. Priručnici za obuku na terenu za policijske službenike takođe uključuju komponente obuke iz etike i borbe protiv korupcije”, navodi se.
 

Kao lidera u borbi protiv korupcije SAD ističu Ured za borbu protiv korupcija Kantona Sarajevo, na čelu sa Erduanom Kafedžićem.
 

“Kancelarija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i dalje je lider u borbi protiv korupcije. Tokom godine, ova kancelarija je uspješno prikupljala i verificirala imovinske izjave javnih službenika, pružajući važan poticaj sposobnosti javnosti da otkrije neobjašnjivo bogatstvo i promoviše integritet javnih službenika”, ističe se.

Navode da je u KS usvojen i Zakon o suzbijanju korupcije Kantona Sarajevo, te da je njime Ured proširio svoje aktivnosti na prevenciju sukoba interesa i zaštitu uzbunjivača.
 

Govoreći o pravosuđu, istakli su da imenovanja u pravosuđu nisu bila zasnovana na zaslugama, a da je odgovornost sudija i tužilaca bila niska.

“Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih administracija, od kojih svaka ima ovlasti da donosi zakone i propise koji utiču na poslovanje, stvorilo je sistem kojem je nedostajala transparentnost i koji je pružao mogućnosti za korupciju. Struktura vlasti na više nivoa dala je korumpiranim zvaničnicima široke mogućnosti da traže ‘naknade za usluge’, posebno u institucijama lokalne vlasti”, ističe se.

Dio su posvetili i sankcioniranoj tužitaljici Diani Kajmaković.

“U septembru je vlada SAD sankcionisala zamjenicu glavnog tužioca Dianu Kajmaković zbog korupcije. Ona se miješala u slučajeve kako bi zaštitila kriminalce, uključujući trgovce narkoticima. Kajmaković je bila kandidat za glavnog tužioca, a sankcije protiv nje gotovo su onemogućile njeno imenovanje.

Nakon toga, Ured disciplinskog tužioca BiH podnio je zvaničnu prijavu protiv Kajmaković zbog korupcije, zloupotrebe službenog položaja i drugih povreda. Do okončanja disciplinskog postupka, Prvostepeno disciplinsko vijeće VSTV-a donijelo je odluku 31. oktobra da odobri prijedlog Ureda disciplinskog tužioca za suspenziju Kajmaković”, istakli su.

Dalje navode kako analitičari smatraju da pravni okvir za prevenciju korupcije zadovoljavajući na gotovo svim nivoima vlasti i pripisali su odsustvo krivičnih gonjenja visokog profila nedostatku političke volje.

“Mnoge institucije na državnom nivou zadužene za borbu protiv korupcije, kao što je Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije, imale su ograničena ovlaštenja bez izvršnih ovlasti i ostale su nedovoljno resursne. Rukovodstvu u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine nedostajali su poticaji i politička volja za promjene, a ponekad su se miješali u pravne procese. Bilo je indicija da je pravosuđe pod političkim uticajem, a VSTV je u oktobru 2021. godine razriješio glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić zbog nepravilne vođenja sistema upravljanja predmetima i provođenja Zakona o zaštiti tajnih podataka. Odgovornost sudija i tužilaca je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. VSTV je proizvoljno koristio izuzetke u pogledu etničke pripadnosti i nije dao dovoljno obrazloženja za odluke o imenovanju.
 

Također se smatralo da su rađeni generalno neefikasni i predmeti političke manipulacije, što je često rezultiralo uslovnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih uslova. Do kraja 2021. godine, entitetska tužilaštva RS podigla su 35 optužnica za koruptivna djela. U entitetu FBiH podignuto je ukupno 185 optužnica. Prema Transparency International-u, sankcije za koruptivna krivična djela su niske i nisu adekvatne ozbiljnosti krivičnog djela i stoga nisu odvraćajuće. Sudski postupci su bili izuzetno dugi. Sudski postupci u slučajevima korupcije na visokom nivou traju u prosjeku oko četiri godine”, ističu.

Na kraju su se dotakli i premijera FBiH Fadila Novalića.

“Pandemija COVID-19 je zloupotrebljena za različite koruptivne aktivnosti; jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavku neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od približno šest miliona dolara. U Federaciji BiH za korupciju 2020. godine optuženi su premijer Fadil Novalić, ministrica finansija Jelka Milićević i direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak”, navodi izvještaj o korupciji.

(DEPO PORTAL/dg)