Sjednica Vijeća ministara BiH, koja je počela 10. marta, nastavljena je danas, a na dnevnom redu bio je Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine za period od 2023. do 2025. godine, kao i Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu.

Nakon sjednice prisutnima se obratila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto koja je potvrdila da je usvojen državni budžet.

- Mogu reći da smo donijeli dokument okvirnog budžeta za 2023. godinu. Usaglašen je sa Globalnim fiskalnim okvirom. Možda vas čudi sto smo kasnili, ali trebalo je vremena da usaglasimo stvari - rekla je Krišto za Avaz.

Prvo je bilo potrebno donijeti Globalni fiskalni okvir, podsjetila je. Ovaj nacrt budžeta iznosi milijardu i 350 miliona KM.

- Njime se prioritetno podržava ispunjavanje prioriteta koje BiH mora ispuniti za članstvo u EU.

Dio je namijenjen poboljštanju statusa uposlenih u institucijama, na 600 KM se povećava osnovica plaće za narednih devet mjeseci i uvećanje regresa.

Milijardu i 245,946 KM ide na servisiranje vanjskog duga, rekla je Krišto.

- Svi smo istaknuli zadovoljstvo što smo u relativno kratkom periodu sve uspjeli usaglasiti - rekla je i dodala da će budžet biti proslijeđen Predsjedništvu BiH koje ga dalje upućuje Parlamentu na usvajanje.
 

I u zvaničnom saopštenju Vijeća ministara BiH stoji da se Nacrtom proračuna za 2023. godinu prioritetno se podržavaju nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Europsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), prilogođavanje programima i aktivnostima Ministarstva obrane i drugih resornih ministarstava i institucija BiH proisteklih iz programa Partnerstvo za mir (PfP) i drugih vidova suradnje s NATO-om. Istodobno se proračunska sredstva usmjeravaju i na provođenje višegodišnjih projekata proračunskih korisnika, kao i za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH.

Na pitanje novinara o međusobnom priznavanju ličnih karata u zemljama regiona Krišto je rekla da BiH ima određeni broj sporazuma koji je u proceduri i sve što dođe do Vijeća ministara stave na dnevni red.

Odluke Ustavnog suda postoje kada je u pitanju knjiženje imovine, rekla je, i dodala da je Ustavni sud korektivni faktor vlasti.

(AVAZ/DEPO PORTAL/jk)