Izvor: Index.hr
Piše: Gordan Duhaček
Njemačka je u šoku zbog krvavog pokolja u Hamburgu u kojem su nastradali pripadnici Jehovinih svjedoka. Među ubijenima su četvorica muškaraca i dvije žene, svi njemački državljani. Ozlijeđeno je osam osoba, od čega četvero teže.
Policija je danas otkrila da je ubojica 35-godišnji Philipp F., čije je tijelo također nađeno u zgradi Jehovinih svjedoka. Kako je ranije bilo objavljeno, nakon što su specijalci upali u zgradu, čuli su još jedan pucanj te na prvom katu našli njegovo tijelo.
Ubojica je imao dozvolu za oružje od 6. prosinca 2022. Dakle, legalno je posjedovao poluautomatsko oružje, navela je policija.
Pokolj koji je šokirao Njemačku
Policija je početkom veljače nenajavljeno bila kod njega kako bi ga provjerila, no to je standardna procedura nakon što netko postane vlasnik oružja. Tijekom kućnog posjeta nije bilo značajnijih pritužbi. Nije bilo dokaza o psihičkim problemima, kažu.
Ubojica je do prije godinu i pol bio pripadnik Jehovinih svjedoka, koje je napustio u svađi. Bio je samac, živio je i radio u Hamburgu od 2014. godine. Po struci je bio bankovni službenik. Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, nije bio poznat kao ekstremist.
U svakom slučaju, ovaj pokolj predstavlja veliki šok i za njemačko društvo i za zajednicu Jehovinih svjedoka, koji su u priopćenju na svojoj web stranici rekli da je ta vjerska zajednica "duboko pogođena užasnim napadom na njezine vjernike u Dvorani Kraljevstva u Hamburgu nakon službe".
Skupina je izrazila suosjećanje sa žrtvama, obiteljima "i traumatiziranim očevicima". Njihovi svećenici "daju sve od sebe da ih podrže u ovom teškom času. Molimo se za sve pogođene i želimo im snagu Boga i utjehu".
Jehovini svjedoci osnovani su u SAD-u 1870-ih
Tko su zapravo Jehovini svjedoci? Riječ je o kršćanskoj vjerskoj zajednici koja se prilično razlikuje od srednje kršćanske struje.
Jehovini svjedoci su međunarodna kršćanska denominacija utemeljena u SAD-u, a u Njemačkoj su prisutni više od 100 godina. Danas u Njemačkoj ima oko 170.000 Jehovinih svjedoka, navodi se na web stranici ove vjerske zajednice.
Jehovine svjedoke je 1870-ih osnovao Charles Taze Russell, svećenik iz Pittsburgha. Danas imaju oko 8.7 milijuna članova širom svijeta. Članovi su poznati po svojim evangelizacijskim naporima, uključujući kucanje na vrata i distribuciju literature na javnim trgovima. Sigurno su mnogi vidjeli Jehovine svjedoke kako stoje na ulici i pokazuju svoj časopis Kula stražara.
Protiv idolopoklonstva
Tijekom 1870-ih Charles Taze Russell etablirao se kao neovisan i kontroverzan adventistički propovjednik. Odbacio je vjerovanje u pakao kao mjesto vječnog mučenja i prihvatio teologiju koja niječe Isusovo božanstvo.
Također je protumačio Drugi dolazak u skladu s doslovnim prijevodom izvornog grčkog izraza, parousia ("prisutnost"), sugerirajući da će Krist doći kao nevidljiva prisutnost i da se Parousia, ili "Tisućljetna zora", već dogodila u 1874.
Dolazak Kristove nevidljive prisutnosti označio je kraj tadašnjeg poretka društva i slijedit će njegova vidljiva prisutnost i uspostava tisućljetnog kraljevstva na zemlji 1914. Iako kraljevstvo nije došlo, Russellova su učenja motivirala niz ljudi da ih nastave širiti.
Jehovini svjedoci ne koriste križ u štovanju jer vjeruju da Biblija ukazuje da Isus nije umro na križu, već na običnom stupu, te da ona također "snažno upozorava kršćane da bježe od idolopoklonstva, što bi značilo da ne koriste križ u bogoslužju", stoji na web stranici denominacije.
Nacistički progon Jehovinih svjedoka
Oko 1500 Jehovinih svjedoka umrlo je tijekom Holokausta od oko 35.000, koliko ih je u to vrijeme živjelo u Njemačkoj i zemljama pod nacističkom okupacijom. Više od 1000 ih je umrlo u zatvorima i koncentracijskim logorima.
Pripadnike vjere progonio je nacistički režim jer su ostali politički neutralni. Također su odbili potpisati dokument kojim se odriču svojih uvjerenja i oglušili su se o zapovijedi nacističkog režima sastajući se radi bogoslužja, vršeći javnu službu i pokazujući dobrotu prema židovskom narodu.
(Index.hr/DEPO PORTAL/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook