Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kako se je ruska agresija na Ukrajinu odrazila na Bosnu i Hercegovinu. Sagovornici su bili Nerzuk Ćurak, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, i Neven Anđelić, profesor Regent’s univerziteta u Londonu.

Bilo je riječi o tome da li je nakon agresije poraslo rusko prisustvo u Bosni i Hercegovini, zašto se ruski ambasador u Bosni i Hercegovini ponaša kao da je u okupiranim dijelovima Ukrajine, zašto Zapad toleriše otvorenu podršku Rusiji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, zašto je vrlo mlako reagovao na Dodikovo dodjeljivanje ordena Putinu i da li se zapadni zvaničnici boje nereda ako bi oštrije nastupili prema Dodiku, pa mu popuštaju zbog mira u kući.

Razgovaralo se i o tome zašto se Brisel i Vašington mnogo više bave Srbijom nego Bosnom i Hercegovinom, može li Zapad pridobiti Vučića i koliko su realna očekivanja da bi Vučić u tom slučaju obuzdao Dodika, da li Zapad vjeruje da samo nacionalistički lideri mogu obezbijediti stabilnost u Bosni i Hercegovini, da li mu je stabilnost važnija od demokratije u Bosni i Hercegovini, zašto je demokratizacija Srbije od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu i da li održavanje status quoa, što je sadašnja politika Zapada prema Bosni i Hercegovini, vodi daljim podjelama u toj zemlji.

Omer Karabeg: Kako je ruska agresija na Ukrajinu uticala na politiku Zapada prema Bosni i Hercegovini kao neuralgičnoj tački Zapadnog Balkana?

Nerzuk Ćurak: Kada bih birao riječi rekao bih da se Zapad potrudio da svoju uspavanu politiku prema Bosni i Hercegovini u nekoj mjeri promijeni. Ali ako ne bih birao riječi, rekao bih da nije došlo ni do kakve značajne strateške promjene budući da su ključni proruski igrači u Bosni i Hercegovini i dalje na sceni u punom kapacitetu.

Tako da ne mogu biti zadovoljan stavom Zapada bez obzira na neke instrumente podrške Bosni i Hercegovini iz NATO saveza. Što se tiče Evropske unije, nisam siguran da je zaista došlo do ozbiljnog uvažavanja nove, vrlo teške geopolitičke situacije u kojoj se našla Bosna i Hercegovina.

Neven Anđelić: Rekao bih da se intenziviralo buđenje Zapada iz dugotrajne uspavanosti u odnosu na Zapadni Balkan, a posebno kad je riječ o Bosni i Hercegovini. Ta uspavanost počela je odbacivanjem aprilskog paketa promjena u Bosni i Hercegovini 2006. godine. Tek nakon ruske aneksije Krima 2014. i akcija u Ukrajini, zapadne sile počinju da traže na koji način bi mogle suzbiti maligne uticaje, prvenstveno ruske, ali ne jedino ruske. Ali, sve je to nedovoljno brzo.

Jalta

Omer Karabeg: Da li je nakon ruske agresije na Ukrajinu poraslo prisustvo Rusije u Bosni i Hercegovini?

Nerzuk Ćurak: Teško je dati jednoznačan odgovor. Agresija Rusije na Ukrajinu dovela je do jačeg političkog djelovanja Rusije u Bosni i Hercegovini, ali ne na krajnje radikalan način izuzimajući retoriku ruskog ambasadora koji se miješa u poslove Bosne i Hercegovine na način koji nadilazi diplomaciju. Mislim da je prisustvo Rusije u velikoj mjeri netransparentno. Ne znamo, barem meni nije poznato, da li se provode neke akcije koje bi mogle dodatno ugroziti i destabilizirati Bosnu i Hercegovinu.

Ono što vidimo je da pojedini politički akteri iz Bosne i Hercegovine, naročito predsjednik Republike Srpske, i dalje bez ikakvog zazora ističu svoju rusku agendu. Šta to znači? Da li je to uvod u neku vrstu globalnog preuređenja u kome bi Bosna i Hercegovina mogla da bude oštećena.

Ne zato što je nešto iznimno važna nego zato što se u glavama pokvarenih donositelja odluka može roditi ideja da se možda nova Jalta pruži entitetskom linijom Bosne i Hercegovine. Donedavno je to bila neka vrsta praznog govora, međutim mene zaista brine otvorena artikulacija ruskih interesa od strane gospodina Dodika.

Zbog toga ne bi trebalo potcijeniti rusku dinamiku u Bosni i Hercegovini koja na prvi pogled nije toliko aktivna. Možda se dešava mnogo toga što u ovom momentu ne možemo znati, ali što može imati ozbiljne posledice po Bosnu i Hercegovinu. Možda je iskaz toga upravo uvjerenje ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini da se ovdje može ponašati kao u okupiranim dijelovima Ukrajine.

Omer Karabeg: Gospodin Ćurak je pomenuo Milorada Dodika, čovjeka koji vlada Republikom Srpskom, dakle skoro polovinom Bosne i Hercegovine. Dodik se otvoreno stavio na Putinovu stranu. On je vjerovatno jedini zvaničnik u Evropi koji je nakon ruske agresije na Ukrajinu dodijelio orden Putinu. Međutim, reakcije Zapada su na to bile prilično mlake. Zašto je to bilo tako?

Neven Anđelić: Vjerovatno smatraju da je lider Republike Srpske načinom svoje vladavine, izjavama, ponašanjem i otvorenim svrstavanjem na rusku stranu operetni političar koji neće previše dugo trajati. On je izabran na izborima i mora se poštovati demokratska volja glasača u Republici Srpskoj. Ali radiće se na tome da se on skloni ili će ga njegovi sponzori iz Srbije i Rusije žrtvovati kad postane prevelika smetnja.

Nastavak dijaloške rasprave u Mostu RSE čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/sd)