Delegacije iz političkog, kulturnog i diplomatskog života u Bosni i Hercegovini položile su cvijeće na spomen-obilježje Markale u Sarajevu gdje je obilježena 29. godišnjica jednog od najstrašnijih dana za Sarajevo kada je na pijaci Markale u eksploziji minobacačke grante ispaljene s agresorskih položaja ubijeno 68 ljudi, a 142 osobe su lakše i teže ranjene.

Sarajevska pijaca Markale tokom rata u Bosni i Hercegovini bila je jedno od mjesta gdje su građani mogli nabaviti osnovne životne namirnice kojih je tokom četiri godine opsade itekako nedostajalo.

Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila.

Ministrica za rad i socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović kazala je da se danas treba prisjetiti i svih onih koji su umirali od gladi i promrzlina, koji su poginuli bježeći od snajperskih hitaca, ali i onih kojima je agresor pokušao oduzeti ljudsko dostojanstvo.

- Danas ima premalo onih koje možemo punopravno prozvati imenom i prezimenom i javno izvrgnuti prijeziru jer imamo nedovoljno pravosnažno osuđenih za horor koji su četiri godine opsade živjeli građani Sarajeva - naglasila ja Prvulović.

Prozvala je danas sve one koji su izbjegli presude ovozemaljskih sudova da se sjete svojih zlodjela, kao i mirotvorce da se sjete da nisu spriječili rat, podsjetila je i ratne profitere da su ugledni i imućni građani postali zloupotrebljavajući ljudsku patnju.

- Podsjetit ću danas i svjedoke da nemaju pravo na miran san dok ne posvjedoče o zločinima jer decenije koje su prošle nisu učinile da zaboravimo da se desilo zlo. Prozvat ću i komšije da progovore o grobnicama da ubijeni, porodice i Bosna i Hercegovina pronađu smiraj - kazala je.

Na kraju je pozvala sve ostale da se odriču svakodnevno retrogradnih ideja, a čovječanstvo da ne minimizira neofašizam kako se nikada i nikome ne bi ponovile Markale.

Tokom opsade Sarajeva poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Prije 29 godina na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Za njihova ubistva osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića Haški tribunal 2009. godine osudio je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za teroriziranje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

(FENA/dg)