Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, obrazlažući Prijedlog budžeta FBiH za 2023. godinu delegatima na današnjoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta, kazao je da nakon što su finansijski zahtjevi po pojedinačnim ekonomskim kodovima detaljno analizirani i po potrebi korigovani, budžet za 2023. predložen je u iznosu 6.725.847.563,00 KM, što je za 20,1 posto više od prošlogodišnjeg budžeta, odnosno za 1,1 milijardu KM.

Strukturu budžeta za 2023. karakteriše rast poreznih prihoda, kazao je Novalić, a posebno prihoda iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od oko 21 posto te prihoda od indirektnih poreza od oko 23 posto u bruto iznosu. Preračunato u neto iznos, to je oko 8 posto.

Razlog za to, ističe Novalić, jeste što je u ovoj godini značajno uvećano servisiranje vanjskog duga te je rast raspoloživog budžetskog prihoda po ovom osnovu znatno manji.  Na drugoj strani, planiran je porast iznosa budžetskih rashoda.

Iako su revidirane projekcije prihoda povoljne i optimistične, uz smanjenje primitaka od finansijske imovine i zaduživanja, značajan iznos sredstava predviđen je za izdatke za otplate dugova u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.

Dakle, dva su osnovna razloga za ovo povećanje budžeta - prvi je rast prihoda od poreza, a drugi je porast servisa vanjskog duga, konstatirao je premijer te ovogodišnji predloženi budžet nazvao historijskim, budući da je najveći u Federaciji ikad.

Govoreći o planiranim rashodima, Novalić ističe da se tu najveće povećanje odnosi na tekuće transfere pojedincima za isplatu penzija po više zakonskih osnova i to za cca. 400 mil KM. Ovaj iznos sadrži sva planirana povećanja penzija u ovoj godini, a uobziru je i vanredno povećanja najnižih penzija od novembra 2022. godine za 5 posto. Procentulano povećanje ukupnih sredstava za isplatu penzija je 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

Tekući transferi pojedincima za invalidnine planiran je u iznosu od 278  mil KM i veći je za 6,3 mil KM.

Također, na razdjelu Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata planirali su veće izdvajanje finansijskih sredstava za isplate penzija ostvarenih po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata u iznosu do 22,2 mil KM i za invalidnine za 6,3 mil KM.

Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima, u budžetu Federacije BiH za 2023. godinu planirani su u iznosu od 506,5 mil KM te su veći za 65,5 mil KM ili 15 posto u odnosu na finansijska sredstva planirana u budžetu Federacije BiH za 2022. godinu. Planirana su sredstva za niže nivoe vlasti, i to za kantone 200 mil KM i općine 10 mil KM, kao što je bilo i u 2022. godini, kazao je premijer.

Zatim je dodao da je u okviru tekućih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima, planiran novi transfer na ime projekta -  Podrška Evropske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize u iznosu od 90,4 mil. KM. Ovaj paket finansijske pomoći EU se sastoji iz tri segmenta: (i) Paket pomoći ugroženim kategorijama stanovništva kroz subvencije troškova grijanja, (ii) Paket pomoći stanovništvu odnosno domaćinstvima kroz pomoć u projektima energetske efikasnosti i (iii) Paket pomoći malim i srednjim preduzećima kroz projekte energetske efikasnosti.

Dalje, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, za provođenje Zakona o podršci porodicama sa djecom roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH je planirano  28  mil KM, čime je  povećan za 10,5 mil KM, zatim za transfer za lica sa invaliditetom – neratni invalidi, iznos od 160  mil KM koji je također povećan za 18  mil KM i transfer pojedincima za implementaciju Zakona o podršci porodicama sa djecom u Federaciji BiH u iznosu od 106 mil KM, koji predstavlja povećanje za 56 mil  KM u odnosu na fiskalnu 2022. godinu. Implementacijom ovih zakona, FBiH nastavlja finansiranje ili sufinansiranje finansijskih obaveza nižih nivoa vlasti te im na taj način oslobađa značajan iznos sredstava za druge mjere i aktivnosti, obrazlaže Novalić.  

-  Izdvajamo i dva tekuća transfera na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva, jedan prema  Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH koji je planiran u iznosu od 33,5 mil KM, što je povećanje za 5 mil KM, a drugi u svrhu implementacije Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji u iznosu od 10 mil KM, koja se prvi put finansira iz budžeta Federacije BiH. Bitno je za istaći i da nastavljamo za finansijskom konsolidacijom zdravstva te smo za tu namjenu planirali 75 miliona KM.

- Uzimajući u obzir rast cijena hrane koje su u prošloj godini predstavljale značajan teret našim građanima, u više navrata sam rekao da ćemo u narednim godinama raditi na tome da postanemo nezavisniji u uvoza i da osnažimonašu domaću proizvodnju. Zadovoljan sam što ovogodišnji budžet to i ocrtava.

Dakle, na razdjelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planirano je povećanje na ime Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – Podsticaj za poljoprivredu planiran u iznosu od 160  mil. KM, to jest za 54 mil KM više od iznosa u Budžetu Federacije BiH za prethodnu godinu, što je na tragu opredjeljenja Vlade FBiH da Federacija BiH u dogledno vrijeme sama može obezbijediti osnovne prehrambene namirnice – Novalićeve su riječi.

Prema njegovim daljnjim navodima, nastavlja se praksa podrške Vlade  nastavkom finansiranja stambene kreditne linije putem Union banke, usmjerene za mlade, i to u iznosu od dodatnih 15 mil KM, čemu će Union banka pridružiti i vlastiti novac.

- Podsjećam da je na ovaj način, u periodu 2018-2022. godina odobreno 143,3 mil KM, odnosno 1.388 korisnika stambenih kredita. Međutim, efekti su puno veći jer su i ostale banke reagovale poboljšanjem svojih kreditnih uslova za rješavanje prvog stambenog pitanja – kazao je federalni premijer.

Nastavlja se i  subvencija javnim preduzećima kao što su Željeznice Federacije, aerodromi Mostar, Tuzla i Bihać, kao i subvencije prema JP Elektroprivreda BiH po osnovu subvencija troškova električne energije za najugroženije kategorije stanovništva. Što se aerodroma u Tuzli, Mostaru i Sarajevu tiče, predviđena je subvencija u ukupnom iznosu od 1,3 mil KM na ime unapređenja avionskog prometa u FBiH, dok je za Bihać, uz novac za izgradnju, predviđeno i dodatnih 170 hiljada KM.

U budžetu Federacije BiH za 2023. godinu, plaće, naknade troškova zaposlenih i doprinosi poslodavca i ostali doprinosi planirani su u ukupnom iznosu od 339  mil KM.

Bruto plaće i naknade po osnovu redovnog rada planirane su za 8.441 zaposlenika uz primjenu osnovice za obračun plaća od 385  KM i boda za obračun koji iznosi 1,0. Ovo povećanje osnovice za obračun plaće sa 330 KM na 385 KM se temelji na Sporazumu koji su potpisali Vlada Federacije BiH i Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima vlasti u FBbiH, kojim se plaća uposlenih efektivno povećava za 11,2 posto u odnosu na predhodnu godinu.

- Ovaj rast je i dalje niži od stope inflacije i smatramo da predstavlja dobar balans između naših dugogodišnjih napora da ograničimo rast plata u javnom sektoru, ali i objektivne potrebe da se svim zaposlenima nadoknadi barem dio izgubljenog životnog standarda usljed inflacije.

Ukupno planirana finansijska sredstva u budžetu Federacije BiH za 2023. godinu na ovoj poziciji iznose 268,8 mil KM, što predstavlja povećanje od 31,4 mil KM ili 13,0 posto u odnosu na iznos u budžetu Federacije BiH za 2022. godinu. Ovaj iznos također uključuje i sredstva za novouposlene, odnosno nova radna mjesta kod pojedinih budžetskih korisnika, kao što su interni revizori, sudski policajci, povećan broj delegata u Domu naroda te druge zakonske obaveze - ističe Novalić.

Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima planirane su, po njegovim riječima,  u iznosu 178  mil KM, što je za 57,6 mil KM više u odnosu na budžet Federacije BiH 2022.

Osim značajnijeg izdvajanja za poljoprivredu, povećani su rashodi na uvezivanje radnog staža za 1 mil KM te povećane i subvencije za pokrivanje troškova kamate preko Garantnog fonda za 2 mil KM.

Podrška za održivi povratak izbjeglih i prognanih lica sa područja regije Srebrenica planirana je u iznosu od 5  mil KM u cilju snažnije podrške povratku i održivosti povratka u opštinama regije Srebrenica u periodu 2023.-2025. godina. Plan je implementacija više projekata pomoći kroz obnovu i izgradnju putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, objekata vjerskog, obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera te izgradnju infrastrukture za privredni razvoj u regiji Srebrenica.

Izdaci za otplate dugova sa kamatama su planirani u iznosu od 1.260,5 mil KM i značajno su veći, odnosno za 306,2 mil KM u odnosu na budžet Federacije BiH za 2022. godinu. Samo je vanjski dug, koji uključuju glavnicu i kamate, povećan za ukupno 297,3 miiona KM.

Bez obzira na mnoge globalne neizvjesnosti i izazove, ipak postoji nekoliko razloga za optimizam, smatra premijer.

Prvi razlog je rekordan rast izvoza, što je rezultat otpornosti i konkurentnosti domaće privrede, poremećaja u lancima snabdijevanja, a samim time i rastom tražnje. Drugi se odnosi na relativno nisku zaduženost koja državi (a posebno Federaciji BiH) omogućava da u narednom, izazovnom periodu, budu poduzete velike investicije.

 
-  Kada govorimo u javnom dugu kao udjelu u BDP-u, još jednom ću istaći da je javni dug FBiH na kraju III kvartala 2022. godine iznosio 24,6 posto BDP-a, odnosno 12 posto ukoliko govorimo u nivou centralne Vlade FBiH. Ovaj udio će se dodatno umanjiti nakon što budu objavljeni podaci o BDP-u za IV kvartal. Ovdje poseban fokus treba staviti na pitanje energetske tranzicije. Nadam se da će ovaj parlament, u što skorijem roku, usvojiti novi paket energetskih zakona i tako udariti temelje značajnih investicija u obnovljive izvore energije, posebno kada su u pitanju solar i vjetar. Ovi ne samo što ćemo povećati našu nezavisnost i konkurentnost, već ujedno i naš budući razvojni potencijal – Novalićeve su riječi.  
 

U iščekivanju smanjenja inflatornih pritisaka, neophodno je nastaviti mjere očuvanja kupovne moći građana. Posebna pažnja se mora posvetiti ugroženim kategorijama stanovništva. Iako održavanje kupovne moći, kroz povećanje raznih naknada, predstavlja nekonvencionalni instrument borbe protiv inflacije, jer u suštini djeluje stimulativno na potrošnju, ovo je u narednom periodu neophodno nastaviti činiti kako bi se ugroženim kategorijama pomoglo da premoste ovaj veoma težak period, najavio je premijer.
 

Nema sumnje da se kod nas uglavnom radi o uvezenoj inflaciji, tako da period usporavanja svjetske ekonomije, a kao rezultat mjera za ublažavanje inflacije, treba maksimalno posvetiti internim ulaganjima u sektore privrede, koji imaju najveći potencijal za rast, a koji istovremeno predstavljaju našu komparativnu prednost. U kontekstu toga, poseban fokus treba staviti na sektore poljoprivrede, energetike, putne, željezničke i aerodromske infrastrukture, rekao je Novalić.

Federalni premijer se osvrnuo i na neke od amandmana koje je jučer uz Prijedlog budžeta za 2023. odobrio Predstavnički dom, a mijenjanju značajnije određene segmente budžeta i mogu, po  Novalićevim riječima, proizvesti negativne posljedice.

-  Primjera radi, subvencija prema JP Željeznice je bila predviđena u iznosu od 24,5 mil KM, no nažalost i nakon naših upozorenja na sjednici Predstavničkog doma, došlo je do umanjenja te pozicije za 10 mil KM, što će imati velike posljedice po funkcionisanje JP Željeznice FBiH, ali i po privredni sistem u cjelini. Teško je reći da li je amandman nespretno formulisan ili se ipak radilo o namjeri da se izazove problem u JP. Datom izmjenom će se ugroziti bezbjednost željezničkog saobraćaja, što može imati ne samo materijalne, nego čak i ljudske posljedice. Željeznice predstavljaju kičmu privrednog razvoja jedne države, tako da će se, eventualnim usvajanjem ovih amandmana, negativno uticati na cjelokupan privredni razvoj.

Na veliku žalost svih trenutnih i potencijalnih korisnika Garantnog fonda, amandmanima je planirani iznos umanjen za 18,7 mil KM, odnosno za 93,5 posto. Također su umanjena i sredstva za regres kamata, i to za 2 mil KM. Ovim činom je opredjeljenje ka konstantnom jačanju trajnog revolving fonda, koji bi posredstvom komercijalnih banaka, našim privrednim subjektima omogućavao vrlo povoljan izvor sredstava, dobrim dijelom devalvirano i obezvrijeđeno. Hoću da vjerujem i nadam se da će ovo biti samo privremenog karaktera, te da će se greške brzo uvidjeti i ispraviti – rekao je također Novalić.

Jednim od jučerašnjih amandmana je predloženo i umanjenje sredstava za troškove arbitraže u postupku INA/MOL (u kojem je FBiH skoro pa dobila slučaj u svoju korist) u iznosu od 4,7 mil KM, kojim se ozbiljno ugrožava postupak arbitraže i značajno povećava rizik gubitka slučaja, čime bi Federacija BiH potencijalno mogla da izgubi preko 115 mil KM, koliko u svom odštetnom zahtjevu traži INA/MOL. Ovaj iznos će naravno biti uvećan i za troškove kamata koji nisu zanemarivi. Dokle god postoji mogućnost o pravnom lijeku, krajnje je nekorektno uskratiti mogućnost da se izbjegne šteta, ističe Novalić.

-  Jučerašnjim amandmanima je čak i iznos za nabavku letjelica za gašenje požara umanjen za 20 mil KM, što predstavlja umanjenje od 67 posto.Usvojeno je još dosta amandmana, koji su danas pred vama, no sami ćete donijeti odluku kako se ponašati u skladu s tim.Želim još istaći da će nam svima, predložene izmjene, nedvojbeno, nanijeti štetu. Ponoviću da se iskreno nadam da su ove predložene i štetne izmjene samo privremenog karaktera. Međutim, zbog odgovornosti prema svim kategorijama, koje svoja prava ostvaruju iz budžeta, neophodno je da se budžet danas usvoji – kazao je premijer delegatima Doma naroda.

Delegatska rasprava o predloženom ovogodišnjem budžetu Federacije je u toku.

Da bi budžet stupio na snagu, potrebno je da ga u istovjetnom tekstu odobre oba doma Federalnog parlamenta.

(FENA/ad)