Zbog velikih poskupljenja u BiH

Dalmatinci odustali od šopinga u Hercegovini: Sada Hercegovci masovno kupuju u Hrvatskoj

Biznis Klub23.01.23, 19:45h

Dalmatinci odustali od šopinga u Hercegovini: Sada Hercegovci masovno kupuju u Hrvatskoj
Ovdje su skuplji šećer, mlijeko, meso i svi proizvodi kojima je hrvatska Vlada cijene zaledila do konca ožujka, a jeftinija je nebrendirana tjestenina, sokovi i posebno pivo

 

 

Nije kao nekada, ali su ovdje još uvijek jeftiniji pivo, vino, sir, cigarete, WC papir i sokovi. Kupim i škiju, ali se najviše isplate restorani - priča Dubrovčanin koji je zamolio anonimnost, piše Slobodna Dalmacija.

 

Krenuo je preko granice, u BiH, na jednotjedni odmor u Gacko, zavičaj svojih roditelja i tvrdi da u odnosu na ne tako davna vremena sve više robe kupuje u Gružu i Župi, a ne u najvećem trgovačkom centru u Trebinju. Ali, kada ide na djedovinu, kombinira i s obje strane granice kupuje isključivo jeftinije artikle.

 

Doista, Dubrovčani sve rjeđe dolaze u Trebinje po spenzu: radnim danom skoro nikako, a sve manje i vikendom, pa i tada tek nakon znatno jeftinijeg objeda tijekom prekograničnog izleta. Trebinjci kažu: tržište zbog EU-a sve veću korist donosi Hrvatskoj, pa i sve veću kupovnu moć.

 

I dok je Dubrovčana puno manje, sve je više kupaca iz Crne Gore. Navodno je između dvaju Badnjaka, od kojih su dva dana bila neradna, "Bingo" imao promet milijun konvertibilnih maraka, odnosno više od pola milijuna eura! To nisu mogli napraviti samo Trebinjci.

 

- Za katolički Badnjak je bilo dosta‘ "gospara", ali se priča da su im vaši carinici detaljno pretražili automobile. A za pravoslavni Badnjak kontrole gotovo da nije ni bilo - priča nam poznanik, a drugi dodaje:

 

- Ovdje su sad skuplji meso, ulje, mlijeko i gorivo nego na moru. Znam da Slavonci puno kupuju u Bosanskoj Posavini gdje je 10-15 posto jeftinije nego u Trebinju koji "plaća ceh" Dubrovnika! Dio naših ugostitelja znatne količine mesa kupuje kod vas: mnogi i ne idu osobno nego im ga dovoze oni što rade u Dubrovniku.

 

Redovna cijena carskog mesa je pet eura, na akciji četiri, a kod vas donedavno nikad iznad 2,75 eura. Kad je ulje kod nas bilo i po 2,35 eura, u Crnoj Gori je bilo 1,55, pa su pekari su kupovali četiri-pet kartona te na litri uštedjeli i po 0,75 eura po litri! Sad će ulje kupovati kod vas!

 

U želji da provjerimo po kojim cijenama plaćaju građani s obje strane granice posjetili smo najveće prodajne centre u Trebinju te na hrvatskoj strani, u Župi i Dubrovniku. Cijene navodimo u lokalnoj valuti, a da bi ih čitatelji lakše usporedili, recimo da jedan euro vrijedi 1,96 KM, ali svi pojednostavljeno uvažavaju paritet jedan euro jednako dvije konvertibilne marke.

 

Tako građani BiH u navedenom centru "Coca Colu" od dvije litre plaćaju 1,32 eura, a Dubrovčani u našem centru 1,99 eura, dok je najizrazitija razlika za gambele od pola litre piva. Pola litre "Tuborga" tamo je 0.75 eura, a u nas 1,33 eura, "Heinekena" 0,92 za razliku od 1,57 eura u Dubrovniku.

 

Limenka "Nikšićkog" košta 0,67, a kod nas 1,5 eura, "Stella Artois" 0,97, dok je u gradu 1,59 eura, za "Karlovačko" preko granice treba izdvojiti 80 centi, dok ga mi kupujemo za 1,43 eura. Voćni sokovi od litre u Trebinju stoje od 0,97 do 1,35 eura.

 

Razlike su uočljive za voće i povrće. Tako je kilogram banana 1,57 dok je, primjerice u našoj Župi 1,32 eura, a u Dubrovniku 1,46 eura. Naranče su euro po kilogramu, luk 0,86, krumpiri 0,80, jabuka delišes jedan eura, dok su u Župi 1,19, a 0,99 u gradu.

 

Mrkva preko granice stoji 0,80 eura, dok nar na tamošnjoj pijaci stoji dva, a na gruškoj placi cijena i do 2,20 eura. Balica raštike tamo stoji 0,70, a Gružu jedan euro.

 

No, vratimo se trgovačkim centrima gdje kupuje većina građana i usporedne cijene navodimo tek iznimno: batat je 1,75, glavica kiselog kupusa je 1,15, rezanog 1,57, a kilogram oraha 7,47 eura. Detrdženti "Ariel" i "Persil" u pakiranju od osam kilograma stoje od 14,97 do 15,47 eura, omekišivać "Ornel" (1,6 litara) - dva eura, "Nila" (3,7 litara) - 6,55 eura, "Perwoll" (2,8 litara) zapada 16,47, a odstranjivač mrlja "Vanish" (jedna litra) - 4,94 eura, "Domestos" (0,75 litara) je euro i pol, troslojni WC-papir (16 rolni) košta od 3,97 do 5,55 eura, dok ulošci "Always" (30 komada) kreću se od 2,5 do 4,25 eura.

 

U Hrvatskoj su osjetno skuplje zubne paste. Primjerice, "Plidenta" kod njih stoji 1,32, a kod nas 1,92 eura. Čajni kolutići (800 grama) u Trebinju su od 2,35 do 2,75 eura, "Munchmallow" (šest kom) 0,75 eura, a keksi "Domaćica" 1,60 eura.

 

Švicarska čokolada od 270 grama košta 3,47, ananas u konzervi (500 grama) je 1,70, a kompoti (850 grama) - 2,20 eura. Tegla od kilograma meda, primjerice bagremova ili onog od lipe, stoj  6,55, dok je u Dubrovniku 13,27 eura. Za sladokusce valja reći kako su osjetne razlike i za tegle (700 grama) slatkih namaza, pa tako "Nutella" košta 4,47 a u nas 6,10 eura, "Linolada" 4,87, ali kod nas se na akciji može naći već za 4,35 eura.

 

Kavopije će za poznatu "Franckovu" crvenu "ciglicu" iskešati 3,47, no u nas će proći jeftinije, 3,32 eura, a za vrećicu od 500 grama iste kave 4,22 eura, što će u gradu će platiti tri centa više, ali za manje pakiranje, ono od 400 grama.

 

Paška sol je 0,55, u nas 0,85, šećer je 1,07, u Dubrovniku 1,33, a mlijeko u tetrapaku (3,8 posto mliječne masti) stoji 1,35, dok mu je kod nas cijena 1,63 eura. Njemački maslac u Trebinju se može kupiti za 3,05, a najjeftini kod nas stoji 3,25 eura.

 

Tuba (165 grama) majoneze "Zvijezda" u Trebinju je 1,40, a u gradu 2,12 eura. No, "Thomyjeva" je sa cijenom od 2,19 jeftinija u nas, jer tamo je 2,45 eura.

 

Cijene suncokretova ulja su iste, pa čak i niže u Dubrovniku, no zato su konzerve (170 grama) tune, ovisno o zemlji podrijetla upola jeftinije, kao i pasirane rajčice (500 grama) koja je tamo 0,62 eura, a kod nas 1,19.

 

Jednako je i s tjesteninom, 500 grama talijanske tjestenine košta između 1,22 i 1,87 eura, dok se cijene kod nas kreću od 2,06 do 2,45 eura. Kilogram vakumirane riže u Trebinju se može kupiti za 3,27, a u Dubrovniku već za 2,65 eura.

 

Kilogram pšeničnog brašna, tip 400, stoji 0,92, a u nas 0,74 eura, a 10 jaja M-klase u Trebinju stoje 1,82, dok ih u gradu nećete naći ispod 3,58 a u Župi za 2,85 eura. 

 

Ovisno o proizvođaču, sušena panceta kod susjeda zapada od 10,48 do 14,72 eura, a u Dubrovniku cijena se kreće od 11,55 do 18,58 eura. Juneći vrat bez kosti jpreko granice stoji 9,47, dok je sa naše strane jeftiniji - 9,16 eura, no zato pileći batak s karabatkom tamo košta 2,07, a kod nas 4,64 eura. Najveća razlika u cijeni je kilogram svinjske plećke koju ćete u Trebinju platiti 9,47 eura, dok se kod nas za tu cijenu mogu kupiti tri kilograma!

 

Na izlasku iz prodavaonice zatekli smo Vinka Kukriku iz Ravnog. Kaže da kupuje tu i u Dubrovniku i da je dobro upoznat s cijenama:

 

- Sad se dosta toga ujednačilo! Trebinjska je pijaca jeftinija i nude kvalitetnije patate, ali je problem što se mnogo toga ne može prenijeti preko granice. Ipak, pojedinci riskiraju. Imamo kuću u Ravnom i došao sam platiti struju te nešto kupiti.

 

Ovdje su skuplji šećer, mlijeko, meso i svi proizvodi kojima je hrvatska Vlada cijene zaledila do konca ožujka, a jeftinija je nebrendirana tjestenina, sokovi i posebno pivo. Na cijenu mesa utječe blizina Dubrovnika: pred Novu godinu svinjetinu za sušenje kupio sam u Stocu za 6,50 maraka, dok je ovdje i u Ljubinju bila četiri eura.

 

Problem je što se puno šverca i preprodaje. Mjesec dana prije kolinja nakupci u Bijeljini kupe po 20-30 svinja po 2,25 eura za kilogram, dovezu ih i kratko prihranjuju te po četiri eura prodaju kao domaće! Problem je što više nema pravog sela i ljudi se snalaze.

 

Sad su u Hrvatskoj jeftiniji plin i gorivo, ali i dosta kvalitetniji. No, Carina kontrolira i otežava kupovinu, a zbog mnogo muljaže moraš znati nekog tko će te povezati gdje kupiti ono pravo. Još uvijek je najisplativije doći na dobru klopu. Poznajem sve konobare i to mi pomaže!

 

Među gostima je sve više, a među kupcima sve manje Dubrovčana, a među njima prednjače oni podrijetlom iz Gacka: tamo imaju vikendice te ovdje prave veliku spenzu, a u povratku kući uglavnom nose pivo. Ali, sve je više Crnogoraca - kaže naš sugovornik, a čovjek koji je s njim bio u društvu dodaje da carinici katkad maltretiraju i za ono što se smije unijeti u Hrvatsku:

 

- Pitaju me što sam to ovdje kupio. Ma, ako smijem i ne kršim zakon, za svoje pare mogu kupit što hoću! Što me provociraju glupim pitanjima? Dobijem povrat PDV-a (17 posto) te mi se još više isplati.

 

(DEPO PORTAL/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 9

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još