Njemačka i Francuska razmatraju proglašenje iranske elitne vojne postrojbe, Islamske revolucionarne garde (IRGC), terorističkom skupinom nakon što su u Teheranu pogubljena najmanje četiri prosvjednika protiv režima. Zemlje će vjerojatno donijeti odluku zajedno s drugim državama članicama Europske unije u sklopu zajedničke sigurnosne politike. Tanya Mehra iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma kaže da bi ta odluka mogla doći već 23. siječnja, kada će zasjedati Vijeće za vanjske poslove Unije, piše Deutsche Welle.

Dakle, kako točno Unija označava teroriste i kakav će utjecaj za Iransku gardu imati stavljanje na taj popis?

Što je točno taj popis?

EU-ov popis terorista prvi put se pojavio u prosincu 2001. nakon terorističkih napada u SAD-u, 11. rujna. To je priznata crna lista ljudi, grupa i entiteta povezanih s terorizmom. Prvobitno je nastala kao popratni dokument rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojena samo nekoliko tjedana nakon napada. Cilj je bio identificirati teroriste i njihove financijere te ih u konačnici pokušati zaustaviti ograničavanjem njihovih financija i kretanja.

Crna lista EU-a biva revidirana i ažurirana redovito svakih šest mjeseci. Trenutačno se na popisu nalazi 13 osoba i 21 skupina koje djeluju unutar i izvan EU-a, uključeni u razne zločine, od bombaških napada do urota radi ubojstva.

Pojavljivanje na popisu znači da će sredstva i druga financijska imovina pojedinca ili skupine unutar EU-a biti zamrznuta. Ako članovi IRGC-a dođu na popis, neće moći pristupiti imovini u svim državama članicama EU-a. Kretanje će im biti ograničeno. U nekim slučajevima zabranjene osobe i skupine s popisa mogle bi se suočiti s dodatnim "mjerama vezanim uz policijsku i pravosudnu suradnju".

Ima još toga: ljudima i organizacijama u EU-u također je "zabranjeno" financiranje ili pomaganje onih koji su na popisu terorista, jer bi se i oni onda mogli suočiti sa sankcijama.

Kako ljudi ili organizacije dolaze na popis?

Osoba ili skupina bi se potencijalno mogli naći na popisu ako se protiv njih vodi istraga ili se protiv njih vodi kazneni postupak za čin povezan s terorizmom ili pokušajem terorizma. Čak i u slučajevima kada istrage nisu provedene, možda zbog logističkih razloga, ti bi se subjekti ipak mogli naći na popisu.

Države članice — ili treće strane, države nečlanice — navode osobe ili skupine za koje misle da bi ih trebalo navesti, zajedno s razlozima. Zatim posebna skupina, "Radna skupina za restriktivne mjere za borbu protiv terorizma" ili skraćeno COMET, procjenjuje prijedloge.

Nejasno je tko točno čini COMET, ali ako skupina procijeni da određeno ime treba doći na taj popis, ona te preporuke šalje Europskom vijeću, koje uključuje sve šefove država ili vlada EU-a. Postoje dva dodatna člana: predsjednica Europske komisije — u ovom slučaju Ursula von der Leyen — i predsjednik Vijeća, aktualno bivši belgijski premijer Charles Michel.

Osim internog procesa imenovanja, ako je Vijeće sigurnosti UN-a identificiralo osobu ili skupinu kao povezanu s terorizmom, vjerojatno će i njihova imena završiti na EU-ovom popisu terorista.

Tko je do sada na popisu?

Al-Qaida i njezini ogranci, kao i takozvana Islamska država (IS) i njezini ogranci, su zabranjeni. Poseban članak o IS-u iz 2016. godine zabranjuje prodaju oružja i streljiva ili druge vojne opreme njegovim članovima ili bilo kome povezanom sa skupinom. Njegovim članovima zabranjeno je putovati kroz EU, osim ako su građani EU-a i putuju u svoju domovinu.

Palestinska islamistička militantna skupina Hamas i nekoliko drugih separatističkih militantnih i revolucionarnih skupina kao što su Hezbollah (vojno krilo), Kurdistanska radnička stranka (PKK), Oslobodilački tigrovi Tamil Eelama, Ejercito de Liberacion Nacional (ELN) iz Kolumbije, Komunistička partija Filipina su također na crnoj listi.

Zabrana Islamske revolucionarne garde (IRGC) bit će potez bez presedana — bit će to prvi put da će EU vojsku suverene zemlje uvrstiti na popis terorističkih skupina. Međutim, pojedinci iz IRGC-a već su na popisu, a iransko obavještajno tijelo, Uprava za unutarnju sigurnost iranskog Ministarstva za obavještajne poslove i sigurnost, također je na crnoj listi.

Tanya Mehra iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma kaže da bi uvrštavanje na popis značilo da se sankcije koje su već nametnute Iranu u zasebnom paketu samo ponavljaju i da bi ljudi koji su obvezno unovačeni u vojnu službu mogli biti nepravedno pogođeni. No, ona dodaje, stavljanje na crnu listu "je simbolično i šalje snažnu poruku Iranu", čak i ako bi to moglo zaustaviti diplomatske razgovore.

Mogu li skupine ili osobe biti izbrisane s popisa?

Da. Moguće je biti izbrisan, ili barem pokušati. Proces bi se mogao odvijati tako da države članice ili države nečlanice daju prijedlog, u osnovi obrnuti proces od uvrštavanja na popis. FARC, kolumbijska revolucionarna skupina, uklonjena je s popisa 2016. nakon pristanka na mirovni sporazum.

U složenijim slučajevima osobe ili skupine na popisu mogu tužiti EU kako bi osporili uvrštenje na popis. Hamas je 2014. tužio EU jer ga je stavio na popis terorističkih organizacija, tvrdeći da je to legitiman pokret otpora. Opći sud EU-a presudio je da se skupina ukloni jer je utvrdio da je skupina tako označena na temelju medijskih izvještaja, a ne na temelju odgovarajućih istraga. No tu je odluku kasnije 2017. poništio Europski sud.

(DW/DEPO PORTAL/ad)