Nedovoljna fizička aktivnost, kao i sjedilački način života, mobiteli i računala, preteški ruksaci i školske torbe ostavljaju svoje posljedice na sve mlađu populaciju. Sistematski pregledi učenika osnovnih škola sve češće ukazuju da sve mlađe osobe imaju probleme s kičmom i stopalima. Prema provedenom istraživanju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, svaka peta mlada osoba ima potencijalni problem s leđima i stopalima.

U okviru preventivnih pregleda Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) tijekom prošle školske godine obavila je tri vrste pregleda u osnovnim i srednjim školama na području Zeničko-dobojske županije.

Pregledu kičme i stopala podvrgnut je 8841 učenik, a na daljnje pretrage i kontrole upućena su njih 1793 ili svaki peti, odnosno 20,2 posto.

- Obavljeni su skrining vida i skrining sluha u 2. i 8. razredu osnovne škole te skrining lokomotornog sustava s antropometrijskim mjerenjima u 2. i 6. razredu osnovne, kao i 1. razredu srednje škole - objasnila je Merima Alajbegović-Jerković iz Službe Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Tijekom prethodne školske godine pregledano je više od 10.000 učenika. Vid je pregledan kod 5913 učenika, od kojih je 452 ili 7,6 posto upućeno na dodatne pretrage. Poteškoće sa sluhom uočene su kod 106 učenika ili 1,6 posto od ukupno 6334 pregledana. Slične rezultate pokazali su i sistematski pregledi djece u Mostaru.

Naime, pregledi u osnovnim školama pokazali su da od ukupnog broja učenika, njih 77,6 posto nema tjelesne deformacije, 16,1 posto ima deformitet kičme, 32,8 posto ih ima deformitet stopala, a 19,8 posto nepravilno držanje, podaci su to iz informacije o zdravstvenom stanju učenika. Strukturne deformacije kičme ima 572 djece, a najviše ih ima dijagnoze kifoze i skolioze. Velik je i broj djece kod koje je izmjeren povišen šećer u krvi, čak 1677.

- Skolioza i kifoza deformiteti su kičme koje uočavamo i šaljemo ortopedu, poslije ide dijagnostička obrada ovisno o oštećenju i deformitetu, a za nepravilno držanje dajemo savjet djeci kako bi se spriječili neki veći deformiteti. Ono što je nama upalo u oči jest da djeca sve manje treniraju, pogotovo u područnim školama - objasnila je dr. Sanja Đurasović, jedna od troje liječnika koji su u mostarskom Domu zdravlja zaduženi za obavljanje sistematskih pregleda. Ona ističe i da je sve više djece s lošim držanjem.

Prema njezinu mišljenju, nevježbanje i netreniranje, odnosno nedostatak kretanja i aktivnosti na zraku, uzimaju svoj danak. Dodaje kako su zabrinjavajuća ravna stopala kod djece isto tako posljedica neaktivnosti.

- Djeca ne hodaju bosa, ne igraju se, a ovim tempom pitanje je samo što nam slijedi - alarmira ova liječnica.

Inače, nepravilno držanje tijela može prouzročiti bolove u vratu, leđima, ramenima, nogama, a povezuje se i s glavoboljom, umorom i stresom. Dugoročno može dovesti do ozbiljnih mišićno-koštanih poremećaja.

Nepravilno držanje najbolje se može ispraviti jačanjem mišića, odnosno tjelesnom aktivnošću. Djeci se preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću najmanje 60 minuta dnevno. Plivanje, trčanje, vožnja bicikla samo su neke od preporučenih aktivnosti.

Starija djeca i adolescenti mogu naučiti vježbe medicinske gimnastike i nakon nekoliko dana uz terapeuta, poslije sami doma vježbati. Potrebno je izbjegavati dugotrajno sjedenje, posebno ispred računala ili uz mobilne uređaje. Čitanje sitnih slova sa zaslona mobitela, osim što uništava vid, jako loše djeluje na vratnu kičmu.

Oprezno treba pristupiti i izboru školske torbe te pravilnom načinu nošenja iste. Puna školska torba ne bi smjela težiti više od 10% tjelesne težine učenika (npr. učenik težak 25 kg ne bi smio nositi torbu težu od 2,5 kg), a nerijetko se događa da torba prvašića teži pet ili više kilograma.

(Vecernji.ba, DEPO PORTAL/dg)